Da je posla, Srbi i Albanci na Kosovu ne bi razmišljali o politici

Ulaskom u Vladu Kosova, kojoj je na čelu Ramush Haradinaj, Srpska lista dobila je tri ministra (za povratak i zajednice, za poljoprivredu i ruralni razvoj te za lokalnu samoupravu) i šest pomoćnika ministra, ali i zamjenika premijera – Dalibora Jevtića. Upravo je Jevtić dobio u nadležnost i Ministarstvo za povratak i zajednice, pa je veći dio radnog vremena na terenu, među ljudima, slušajući njihove probleme i pokušavajući naći rješenje.

Zagovornik je izgradnje povjerenja albanske i srpske zajednice na Kosovu, ali i povjerenja prema institucijama. Kaže da su mu ljudi ispred politike, a ulazak u Haradinajevu Vladu, iako ga službeni Beograd potražuje zbog navodnih ratnih zločina počinjenih na Kosovu, “dobar izbor”, jer postoji “određeni napredak u veoma teškim pitanjima, koja su ranije bila u zastoju dugo vremena”.

Intervju za Al Jazeeru dao je nekoliko dana nakon ubojstva jednog od političkih lidera Srba na Kosovu Olivera Ivanovića te posjete predsjednika Srbije kosovskim Srbima. Govori i o pitanjima koje opterećuju politički život na Kosovu, kao što su početak rada Specijalnog suda za ratne zločine, demarkacija granice s Crnom Gorom i vizna liberalizacija prema Europskoj uniji, formiranje vojske Kosova, pregovori Beograda i Prištine, ali i o teškoj ekonomskoj situaciji.

• Atentat na Olivera Ivanovića uzburkao je strasti na Kosovu, u Prištini i Beogradu. Kako danas, desetak dana nakon Ivanovićeve smrti, ocjenjujete reakcije službene Prištine i Beograda? Jesu li bile primjerene i jesu li pridonijele smirivanju tenzija?

– Utisak je, uzimajući u obzir težinu situacije i samog terorističkog akta, da reakcije jesu bili primerene i da one, iako su imale u nekim trenucima oblik političkog sukoba, generalno jesu donekle doprinele smirivanju tenzija. Bilo je onih pojedinaca koji su i ovu priliku iskoristili da, zarad jeftinih političkih poena, upiru prstom i okrivljuju bez osnova, što jeste opasno i veoma štetno, ali je, na kraju, preovladao razum i važno je da nije došlo do ozbiljne destibilizacije situacije na Kosovu. Najvažnije je da se što pre dobije odgovor na pitanje ko je i zašto ubio Olivera? Važno je, pre svega, zbog porodice Ivanović.

• Oliver Ivanović bio je kritičar i vlasti u Prištini, i u Beogradu, ali i vlasti na sjeveru Kosova. Spominjao je u svojim intervjuima i druge vrste prijetnji ljudima na sjeveru Kosova. I on je za života kritizirao, ali i bio kritiziran. Kad je ubijen, o njemu svi pričaju u superlativima. Kako to objašnjavate?

– Neosporna je činjenica da je Oliver Ivanović bio jedan od najprepoznatljivijih političkih lidera Srba na Kosovu. U politici su sukobi, politički, realnost i suprotstavljanje mišljenja ponekad prelazi granice pristojnosti, ali to ne znači da se i u slučaju Olivera Ivanovića može osporiti sve ono što je on predstavljao i činio kao politički predstavnik Srba na Kosovu. O njemu nikad nisam govorio loše, nisam ga nikad ni hvalio, ali ga jesam poštovao, kao što sam i poštovao njegov rad. Tragedija je velika i čini mi se da je neko imao nameru da ubistvom Olivera Ivanovića napravi i izazove sukobe, posebno na severu. Zato je važno biti odgovoran i uzdržati se od ocena i izjava koje mogu da nanesu dodatnu štetu. Što se samog Olivera tiče, meni je logično da se o njemu govori pozitivno, naprosto to mi svi odlično znamo.

• Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posjetio je Srbe na Kosovu nakon atentata na Olivera Ivanovića. Na koji način, osim deklarativno i utješnim riječima, službeni Beograd može pomoći kosovskim Srbima?

– Odluka predsednika Srbije Aleksandra Vučića da poseti Kosovo i razgovara sa Srbima, sa narodom i političkim predstavnicima, bila je od izuzetne važnosti. Poseta je donela mir i snagu, snagu jedinstva Srba. Za nekog to mogu da budu samo reči, ili, kako kažete, utešne reči. Međutim, za Srbe na Kosovu su te reči itekako značajne. Beograd pomaže u velikoj meri opstanku Srba na Kosovu. Problema je puno i ne mogu se rešiti preko noći, ali očigledno je da zvanični Beograd po prvi put ima jasnu strategiju i cilj, a to su mir, stabilnost i život pre politike. Takav pristup će, siguran sam, dati dugoročne rezultate i doprineti održivom rešenju situacije na Kosovu, za šta najveće zasluge ima predsednik Srbije.

• Nakon atentata na Olivera Ivanovića odustalo se od nastavka pregovora u Bruxellesu. Podržavate li pregovore, pod kojim uvjetima i očekujete li konkretne koristi (i koje) za srpsku zajednicu na Kosovu?

– Dijalog je važan i lično podržavam svaku vrstu razgovora, jer dokle god se razgovara ima nade da se problemi mogu rešiti na miran način. Zato je važno nastaviti razgovore u Briselu. Situacija je takva kakva jeste. Nakon tragičnog događaja, mislim da je reakcija Beograda jedina logična. Međutim, dijalog nema alternativu i on mora biti nastavljen. Očekujem da će tako i biti čim se stvore uslovi za njegov nastavak.

• Jedan od uvjeta koji međunarodna zajednica postavlja pred kosovske vlasti jeste odustajanje od namjere povlačenja zakona o Specijalnom sudu za ratne zločine. Je li, po Vašem mišljenju, ovaj sud potreban i kako će jednog dana glasati zastupnici Srpske liste?

– Sud jeste potreba i od njega se očekuje da da odgovore na mnoga pitanja. Stav Srpske liste je jasan: mi smo glasali za uspostavljanje Specijalnog suda i Srpska lista je danas protiv pokrenute inicijative o ukidanju Suda, pa ćemo u tom smislu i delovati.

• Pod kojim okolnostima bi Srpska lista podržala transformaciju Kosovskih sigurnosnih snaga u vojsku Kosova?

– Stav Srpske liste oko formiranja vojske Kosova je jasan – mi smo protiv formiranja vojske. Sa druge strane, mi smo uvek spremni da razloge zbog kojih smo protiv saopštimo, a do sada nije bilo zvaničnih razgovora sa koalicionim partnerima na ovu temu.

• Nakon zaključka Ustavnog suda Kosova da sporazum o uajednici opština s većinskim srpskom stanovništvom nije u potpunosti u skladu s Ustavom, predstavnici albanskih stranaka su izjavili da navedeni sporazum ne može biti proveden i da su potrebne modifikacije. Ima li mjesta za kompromis? Postoji li plan u redovima srpske zajednice na Kosovu, odnosno među političkih predstavnicima Srba na Kosovu?

– Skupština Kosova je ratifikovala sporazum iz Brisela koji predviđa osnivanje zajednice srpskih opština. Ratifikacijom sporazuma sa dvotrećinskom većinom glasova poslanika Skupštine Kosova to postaje međunarodna obaveza Prištine. Dakle, ovde je u pitanju sada politička hrabrost i spremnost da se međunarodna obaveza ispuni, a mi, kao politički predstavnici Srba, tražimo da to bude u skladu sa sporazumom koji je potpisan u Briselu. PItanje je sada za Evropsku uniju na koji način će, kao posrednik i garant, uticati na ispunjavanje ove obaveze Prištine. Ona nije predmet našeg koalicionog sporazuma, jer, ponavljam, to je međunarodna obaveza Prištine.

• Pred zastupnicima Skupštine Kosova uskoro će se naći sporazum o demarkaciji granice s Crnom Gorom, o kojem ovisi vizna liberalizacija građana Kosova sa zemljama Schengen zone. Hoće li zastupnici Srpske liste podržati taj sporazum?

– Nije bilo razgovora sa našim koalicionim partnerima ni na ovu temu. Mi smo na sednici Vlade po ovoj temi, kao predstavnici, Srba bili uzdržani, tako da je naš stav nepromenjen. Sa druge strane, Srpska lista nikada nije u negativnom smislu uticala na odluke koje su u interesu građana Kosova.

• Ukoliko se vizna liberalizacija dogodi, strahujete li od egzodusa stanovništva – i albanskog, i srpskog – s Kosova prema EU (kako su to učinili i drugi narodi na Balkanu)?

– To je hipotetičko pitanje i odgovor će zavisiti od okolnosti. Ne verujem da će to baš ići tako dramatično kao što neko misli, ali će verovatno biti onih koji će pokušati da u zemljama EU-a nađu rešenje za svoj ekonomski status.

• Kosovske opozicijske stranke često optužuju Srpsku listu da je dirigirana iz Beograda, odnosno iz vladajuće stranke. Kako odgovarate na te prozivke?

– Posao opozicije je uvek isti – napadati Vladu. I danas je to tako, a na Kosovu je uvek posebno Albancima bila najbolja karta napad na političke predstavnike Srba. I neki koji su danas u opoziciji su do juče bili naši partneri u prethodnoj vladi. Mi sa Beogradom imamo saradnju i ta saradnja doprinosi rešavanju mnogih problema. Prosto, ona je prirodna i uvek će je biti.

• Koliko je važni da Srbi imaju svoje predstavnike u Vladi Kosova?

– Uvek sam isticao da je važno da budemo na mestima na kojima se donose odluke o našim životima. Zato je od izuzetne važnosti da Srbi imaju predstavnike ne samo u Vladi Kosova, nego u svim institucijama koje su životno važne za Srbe na Kosovu.

• Kako političke tenzije na Kosovu utječu na srpske povratnike, prije svega mislim na nesuglasice koje postoje među albanskim strankama, i ima li zbog toga problema između Srba i Albanaca?

– Svaka politička nesuglasica između Srba i Albanaca generalno utiče i na odnose Srba i Albanaca. Povratnici su od početka godine često meta napada, i to jeste rezultat i nedostatka potpune vladavine prava i zakona. Još puno je posla ispred nas da takvu situaciju promenimo i za to je potrebno puno političke hrabrosti i institucionalne posvećenosti i rada.

• Teško se živi na cijelom Balkanu, a na Kosovu je posebno teško, jer je nezaposlenost velika, a gospodarski pokazatelji loši. Je li na Kosovu podjednako teško svima – i Albancima, i Srbima, i drugim manjinama? I kako ta teška situacija utječe na odnose Albanaca i Srba, Albanaca i drugih manjina?

– Neosporna je činjenica da je ekonomska situacija na Kosovu teška i možda nešto teža za Srbe, jer je ekonomija u sredinama u kojima žive Srbe slabija u odnosu na sredine u kojima žive Albanci. Nema fabrika, nema industrije. Živi se uglavnom od poljoprivrede. Ekonomija ima veliki uticaj na život i odnose svih. Jačanjem ekonomije, siguran sam, smanjivaće se i prisustvo politike u svakodnevnom životu ljudi. Kada ljudi imaju posao, neće imati vremena da razmišljaju o drugim stvarima.

Izvor: Al Jazeera