Da li je ‘Bijesni pas’ nada za američki spas

"Nedostatak strategije uticao je da vodimo ratove koje smo mogli da izbjegnemo i da gubimo ratove koje smo mogli da dobijemo", kaže Mattis (desno) (EPA)

Ako novog ministra odbrane svi znaju pod nadimkom „Besni pas“, i ako je general marinaca penzionisan pre nepune četiri godine da bi na mesto šefa Pentagona stupio tek pošto ga Kongres izuzme iz zakona o civilnoj kontroli američke vojske, onda je postavljenje Džejmsa Matisa na jedno od najvažnijih mesta u kabinetu Donalda Trampa još jedan znak da vlada novog predsednika može da zaliči na oligarhijsku vojnu huntu kakvu smo do sada sretali na južnijem delu kontinenta, u nekim latinoameričkim državama.

Doduše, skup belih, sedokosih, konzervativnih, imućnih muškaraca u crnim odelima donekle je „prošaran“ dolaskom Džejmsa Matisa u to društvo. Zbog potpune duhovne i fizičke  posvećenosti vojnoj filozofiji, Matisa  zovu „monahom rata“, jer je novi ministar odbrane (66) služio 44 godine u vojsci, nikad se nije ženio niti ima potomstvo.

Teško da će Trampov izabranik šef Pentagona sa sebe ikada skinuti maskirnu mantiju, iako se preobukao u civilno odelo. Nije neophodno citirati njegove šokantne pokliče u kojima poziva vojsku da bude spremna da puca u svakog ko joj se nađe na putu, da bi se shvatilo da je njegov monaški zavet prema pravilima ratničkog života večan i da je njegova trenutna garderoba potpuno irelevantna.

„Postoje samo lovci i žrtve“… „Budite obrazovani, budite profesionalni, ali uvek sa spremnim planom da ubijete svakog onog na koga naiđete..“.

“Upucavanje je čudesna zabava…“ „Postoji jedan jedini način da se teroristi oteraju u penziju…“

Očarao Trumpa

Neki od evropskih listova, među kojima su madridski El Mundo i El Pais našli su za shodno da upozore svoje čitaoce kako gore navedeni citati nisu istrgnuti iz filmova Klinta Istvuda u kojima grme puške i pištolji, ljudi se kose kao snoplje, krv lipti…“Ne, dragi čitaoci i gledaoci, ove rečenice ne izgovara Klint Istvud u nekom akcionom vesternu. Te reči izgovara ratni veteran, veliki poklonik NATO-a, posvećeni čitalac filozofskih dela, novi američki ministar odbrane koji je uspeo da očara Trampa.“

Poput Klinta Istvuda, najomiljenijeg žestokog momka iz vestern filmova kome Amerikanci bez obzira na partijsku ili ideološku pripadnost beskrajno veruju, od Matisa koji je predvodio istureni front vojske u Avganistanu, bio na jednom od komandnih mesta u NATO-u, nadgledao vojne operacije na Bliskom istoku, učestvovao u invaziji na Irak, Amerika očekuje da uvede red u spoljnu politiku i ublaži ako ne i „poništi pogubne efekte Trampove impulsivne tviter-diplomatije“. To se moglo videti i prošle nedelje, kada su se i demokrate i republikanci zauzeli da se oslobode propisa koji onemogućava „besnog psa“ da postane ministar, jer nije ispunio uslov od najmanje sedam godina van vojne službe.

Eliot Koen, bivši funkcioner u Stejt dipartmentu u vreme Džordža Buša (mlađeg), jedan od predvodnika republikanske elite, očekuje mnogo od Džejmsa Matisa i slaže se da se u njegovom slučaju napravi izuzetak. Iako je u kampanji bio protivnik Donalda Trampa, ili možda baš zbog toga, Koen od Matisa očekuje da kao šef Pentagona bude „umirujuća i stabilna snaga“. On bi trebalo da spreči „divlja, opasna, ilegalna dešavanja“, a vremenom bi pomogao da se „američka spoljna politika i bezbednost“  usmeri „u razumnom pravcu“. 

Garant stabilne politike

Očekivati od šefa Pentagona da kao vojskovođa spreči posrtanje američke spoljne politike i doktrine, ravno je davljeniku koji traži spas u slamci. U ovom trenutku posle svega što se čulo od novog predsednika koji sa puno ubeđenja preti da će isušiti „ustajalu močvaru“ Fogi botoma gde se nalazi do sada nedodirljivo  utvrđenje zvano Stejt dipartment, ta slamka je, i za demokrate i za dobar deo republikanaca upravo čovek sa nadimkom „besni pas“.

„Demokrate bi trebalo da postave Matisa na mesto ministra odbrane pre nego što se Tramp predomisli“, napisao je u kolumni u uticajnom USA Today Set Molton, irački ratni veteran i kongresmen demokrata iz Masačusetsa.

I sa druge strane okeana, Britanci u Matisu vide garanciju kontinuiteta u ključnim strateškim savezništvima. Da nema NATO-a, trebalo bi ga sad izmisliti i stvoriti, rekao je novi šef Pentagona, dok glavnokomandujući Tramp koristi svaku priliku da nipodaštava, zanemari, čak i ospori vojni savez. Za razliku od budućeg šefa diplomatije Reksa Tilersona koji ima bolje odnose sa Vladimirom Putinom nego sa bivšim predsednikom svoje zemlje i čija kompanija poseduje prava bušenja nafte na 26 miliona hektara zemlje u Rusiji, Matis sa svojom vojničkom logikom insistira da Sjedinjene Američke Države moraju biti spremne da se suprotstave Rusiji i da brane svoje interese.

Dok je Tilersona Moskva odlikovala Ordenom prijateljstva Rusije, a na njegovo postavljenje se u Kremlju gleda sa mnogo više blagonaklonosti nego u onome što je do sada bio establišment Vašingtona, ministar odbrane javno skreće pažnju na alarmantne poruke iz Moskve: navodi upletenost u hakiranje, informacioni rat, kršenje sporazuma, „destabilizaciju drugih zemalja raznim taktikama“ „poruke Moskve u vezi s upotrebom nuklearnog oružja“. 

Matis veruje u doktrinu koju do sada niko od vašingtonskih čelnika nije dovodio u pitanje: da su samo nacije sa snažnim vojnim savezništvima dovoljno jake da mogu da odbrane svoje interese. Tramp, sa druge strane, ponavlja i u inauguracionom govoru, da je Vašington do sada „branio tuđe granice, a zanemario svoje,“ i da su se druge zemlje bogatile, dok je Amerika propadala, i kaže čak da je NATO prevaziđena organizacija.

Razlika u viđenju vanjske politike

Na procep između Matisovih viđenja američke spoljne i vojne politike i onoga kako na to gleda Donald Tramp, ukazuje ovih dana i američki vojni portal Military.com, koji okuplja, kako tvrdi, deset miliona američkih pripadnika vojnih snaga ili ljubitelja vojske.  Portal citira Matisove reči pred odborom Kongresa:

„Mislim da je sada najvažnija stvar da shvatimo šta pokušava gospodin Putin. On pokušava da razbije Severnoatlanski savez,  zbog čega mi treba da preduzmemo korake–diplomatske, ekonomske, vojne, zajedno sa našim saveznicima kako bi mogli da se odbranimo tamo gde smo napadnuti“.

Matis je, kako tvrdi Military.com, takođe nagovestio da je predsednik Tramp spreman da čuje njemu suprotstavljena mišljenja o NATO-u. „Diskutovao sam sa njim o tome, i on je potpuno otvoren za drugačije mišljenje, čak je postavljao mnoga pitanja tražeći da uđemo dublje u tu temu“.

Još je jasnije da Matis ne pristaje na odvajanje  spoljne politike od pitanja odbrane SAD-a, ako se pročitaju njegovi tekstovi pisani za konzervativni Huverov institut. U jednoj od najnovijih kolumni (iz avgusta 2016.) šef Pentagona konstatuje da se svuda po svetu „šire metastaze terorizma“ i da je svet postao jako opasno mesto. To je rezultat nepostojeće i nekontrolisane američke strategije u poslednjih dvadeset godina, piše Matis. „Bili smo spori u otkrivanju najvećih pretnji, i slali smo zbunjujuće poruke i našim neprijateljima i našim saveznicima.“

Matis pragmatično predlaže da SAD hitno razradi zajedničke ciljeve sa zemljama koje su spremne da isprave i održe „međunarodni poredak koji je dugo tako dobro služio i našoj zemlji i našim saveznicima“. Nedostatak strategije uticao je, kako argumentuje, da „vodimo ratove, koje smo mogli da izbegnemo, i da gubimo ratove koje smo mogli da dobijemo. To je dovelo do gubitaka života vojnika i diplomata, i do urušavanja kredibiliteta naše zemlje“.

Državni ili privatni interes

U takvoj situaciji, kad se za novog državnog sekretara preporučuje naftaš čiji poslovni interesi su usko vezani za prijateljstvo sa Putinom, sve nade u spas američkih interesa vezane su za nominaciju Džejmsa Matisa. Nije zato čudo što je demokratski senator iz Virdžinije i potpredsednički kandidat Hilari Klinton, javno izjavio da će glasati za Trampov predlog kada je u pitanju novi ministar odbrane. Ali biće protiv toga da bivši direktor Ekson mobila postane novi državni sekretar SAD-a.

Razlika između ove dvojice je očigledna i laicima. Kako je to objasnio Kejn, „Matis je pokazao da je dobro pripremljen, da razume izazove sa kojim se suočava SAD  i da Trampu može da pruži mudre i strateški važne savete.“ Za razliku od Matisa, Tilersonove veze sa Putinom i negiranje da prihvati uticaj čoveka na pogubne klimatske promene, ne preporučuju ga za uspešnog šefa diplomatije. Kejn nije jedini koji je nepoverljiv prema predlogu da biznismen i bliski prijatelj sa predsednikom Rusije, postane ministar spoljnih poslova SAD-a . Mnogi republikanci slažu se po ovom pitanju sa bivšim potpredsedničkim kandidatom Hilari Klinton. U onome što govori čovek koji u vojničkom žargonu nosi ime „besan pas“ vide jedini razuman spas za očuvanje nekih od američkih prekoatlantskih saveza, što je uslov za uspešniju borbu protiv terorizma i drugih opasnosti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera