Oglasi

Dame koje su 'donijele' plamen EYOF-a u Sarajevo

Priča o ženi koja je napravila baklju festivala i o ženi koja je bila dio tima koji je donio plamen u glavni grad BiH.
Alić ističe kako je zanatstvo, kao i proizvodi dobiveni zanatskim radom, sve popularniji svuda u svijetu pa tako i kod nasUstupljeno Al Jazeeri

Nedavno je plamen Evropskog olimpijskog festivala mladih EYOF iz Rima stigao u Sarajevo gdje će ponovo zapaliti olimpijsku vatru prilikom otvaranja takmičenja u glavnom gradu Sarajeva. Prilikom preuzimanja plamena u italijanskoj prijestolnici zvanično je i predstavljena baklja EYOF-a koja je djelo jedne mlade umjetnice iz Sarajeva.

Riječ je o Nermini Alić, jedinoj dami u kazandžijskom i kalajdžijskom esnafu bosanskohercegovačke prijestolnice. Kako i sama kaže, i prije su žene bile dio ovog posla, ali su se bavile samo ukrašavanjem, dok se ona jedina u sferi oblikovanja bakra i kalajisanja na otvorenoj baklji.

Sagovornica Al Jazeere ne krije svoje zadovoljstvo što je dio projekta EYOF.

Alić dok je pravila baklju [Ustupljeno Al Jazeeri]

„Baklja za EYOF 2019 je jedan od onih zanimljivih projekata koji se ne dešavaju često, možda samo jednom u životu, i samim tim bilo je izuzetno zadovoljstvo izraditi je. S obzirom da je inače volim koristiti tradicionalne tehnike rada u izvedbi novih ili neobičnih proizvoda, baklja se savršeno uklopila u moj omiljeni koncept rada“ kazala nam je i dodala:

„Također, na ovom primjeru još jednom se pokazalo da tradicionalno odlično koegzistira sa savremenim.“

Porodična tradicija

Na pitanje otkud u ovom zanatu i poslu, Alić nam govori kako je taj put bio prirodan za nju…

„Ja sam kći kazandžije, moj otac Hadžan Alić trenutno je najstariji zanatlija na Baščaršiji. Iako se više ne bavi aktivno ovim poslom, još uvijek je prisutan kao moj mentor. Tako da je moj put do ovog zanimanja bio prirodan ili se bar meni tako činilo“, govori nam.

„U dućanu u kojem i danas radim, provela sam priličan dio svog djetinjstva, tako da sam vrlo rano otkrila afinitet prema tradicionalnim metodama rada i bakru kao materijalu kojeg zaista dobro razumijem. Žene su u ovoj profesiji bile prisutne i ranije, ali isključivo u domenu ukrašavanja, ja sam jedina žena koja se bavi oblikovanjem bakra i kalajisanjem na otvorenoj vatri. Kao produkt ove priče sa zadovoljstvo mogu reći da imam privilegiju raditi ono što volim.“

Alić ističe kako je zanatstvo, kao i proizvodi dobiveni zanatskim radom, sve popularniji svuda u svijetu pa tako i kod nas.

„Obzirom da je sve manje ručno izrađenih proizvoda i ljudi koji su sposobni izraditi ih, samim tim interesovanje raste. Sa medijske strane, zanatstvo ima zavidnu podršku. Razni nivoi vlasti, posebno lokalni, rade na poboljšanju uvjeta poslovanja. Međutim, predstoji još mnogo posla, svima nama zajedno, kako bi smo zanatstvo i regulacije doveli na nivo koji mu zaista dolikuje“, kaže ona za Al Jazeeru.

Zasigurno će i EYOF pomoći barem u skretanju pažnje na probleme koje imaju zanatlije, građani Sarajeva, ali i poboljšati turističku sliku bh. prijestolnice. Naša sagovornica dodaje i aspekt boljeg raspoloženja u samom gradu.

„Svaki veliki događaj je izuzetno bitan za svaki grad, posebno za manje sredine kao sto je Sarajevo i BIH uopšte. Svakako da je bitan u turističkom smislu, ali ono što ja vidim kao bitniju činjenicu, jeste da EYOF ponovo donosi vedrinu i pozitivnu energiju u ovaj grad. Stariji stanovnici evociraju uspomene na 1984. godinu i Olimpijske igre, dok mlađi stvaraju istu ili sličnu vrstu uspomena.“

Dio 'pobjedničke grupe'

Posljednjeg dana januara ove godine, gradonačelnici Sarajeva i Istočnog Sarajeva Abdulah Skaka i Nenad Vuković su na Olimpijskom stadionu u Rimu „Plamen mira“ odakle je otputovao u Banju Luku. Tamo je iz Sarajeva stigla ekipa mladih sportaša i aktivista među kojima je bila i Nudžejma Softić.

Atletičarka, triatlonka lektorica, učesnica „Iron Mana“ ne krije svoju sreću što je bila dio ovog tima.

„Pripadam generacijama koje su rođene neposredno nakon Zimskih olimpijskih igara 1984. i koje su jedino mogle slušati svoju stariju braću, sestre i roditelje kako sa žalom pričaju o tom vremenu, o tome kako su svi živjeli za te dane, kako je grad bio ispunjen i kako su svi disali kao jedno“, navodi ona .

„Uvijek sam razmišljala kako bi bilo lijepo da to mogu doživjeti i moje generacije i evo, desio se EYOF. Iako ne pripadam toliko mladima da se mogu takmičiti se na Olimpijskim igrama mladih, jako sam sretna što mogu biti dio manifestacije.“

Biti dio tima koji je na letu Sarajevo - Banja Luka i čiji je zadatak olimpijsku baklju donijeti u Sarajevo je bilo višestruko zadovoljstvo za Softić.

„To je bilo posebno i moje lično zadovoljstvo, ali i zadovoljstvo moje ekipe 'Trčanje i to', koja je već u svojim službenim počecima dobila priliku da bude dio ovog historijskog događaja u našem gradu. Uz nas su bile mnoge poznate i cijenjene osobe iz sportskog, kulturnog i javnog života BiH. Vjerujem da je svima posebna čast i zadovoljstvo, a mi smo jako sretni što ćemo i mi nekad moći pričati da smo bili dio 'pobjedničke grupe'“, rekla nam je ova vrijedna sportašica i aktivistica.

Plamen će 10. februara upaliti olimpijsku vatru na ceremoniji otvaranja EYOF-a, a baklja će ostati dio postavke Olimpijskog muzeja u glavnom gradu BiH.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.