Dan Preda za AJB: Vara se ko misli da BiH može u EU neradom

Preda: Bosna i Hercegovina treba ponovo početi razmišljati o reformama potrebnim za poboljšanje života svojih građana i napredak prema EU-u (EPA)

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Cristian Dan Preda, kako je krajem prošle godine i najavio, u četvrtak stiže u Sarajevo i ostaje dva dana.

To bijaše onaj rumunski parlamentarac u Briselu koji je sredinom decembra s nekoliko ljutitih riječi zaustavio glasanje Evropskog parlamenta o godišnjem izvještaju Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu.

Tako je ta zemlja ostala jedina u regiji bez parlamentarne verifikacije onoga što je dobro, a šta loše na putu eurointegracije, šta bi moglo ubrzati, a šta još više usporiti taj proces.

Formalni razlog za takvu odluku glavnog izvjestitelja jest taj što za više od tri godine Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije stvorila uvjete za osnivanje i rad zajedničkog EU-BiH parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC).

Riječ je o nadzorno-konsultativnom tijelu čije su obaveze, prava i nadležnosti propisani samim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, koji je, deset godina nakon potpisivanja i sedam godina nakon parafiranja, stupio na snagu 31. maja 2015.

Višak ‘historije’, manjak rada za građane

Bio je to, kao i obično u Bosni i Hercegovini, “historijski događaj” na putu evropskih integracija.

Visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini tada je govorila o “otvaranju novog poglavlja za Bosnu i Hercegovinu na evropskom putu”, te zatražila od domaćih institucija i čelnika “političku jasnoću, odlučno djelovanje i stvarni koordinirani napor na svim nivoima vlasti na izradi i provođenju reformskog programa s fokusom na građane”.

Već sredinom februara 2016. tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović predao je aplikaciju za članstvo u Uniji, nakon čega su se svi najviši zvaničnici u zemlji počeli utrkivali u prognoziranju “skorog” kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu, a nikome se od njih u tim danima nije dalo razmišljati dalje od 2017.

Svi su obećavali čudo “za nekoliko mjeseci do dvije godine”. Deset mjeseci kasnije stigli su i uobičajeni tovari pitanja Evropske komisije od 25.000 stranica o funkcioniranju (rasklimanog) političkog, pravnog, ekonomskog i administrativnog sistema u zemlji, a u svrhu ocjene ispunjavanja kriterija za članstvo, kao preduvjeta za otvaranje pristupnih pregovora.

Odgovori na 3.242 pitanja iz Sarajeva pompezno su otpremljeni krajem februara prošle godine da bi se Komisija nekoliko mjeseci kasnije, nezadovoljna prispjelim odgovorima, oglasila s dopunskih 655 pitanja. I tu se zapelo. Umjesto do kraja 2018, kako je izvršnim organima u zemlji naređeno iz državnog Predsjedništva na čelu s Miloradom Dodikom, dopunski odgovori nisu stigli ni do danas do Brisela niti iko u Sarajevu može procijeniti kad bi se to moglo dogoditi.

Iako su 34 od 35 radnih grupa koje u okviru mehanizma koordinacije procesa evropskih integracija pripremaju odgovore na dodatna pitanja završile aktivnosti na tehničkoj finalizaciji odgovora i usaglasile stavove svih aktera odlučivanja (ili izdvojile one odgovore o čijem sadržaju ne postoji saglasnost), svi rokovi ponovo su probijeni.

Čak kad bi državna Komisija za evropske integracije i danas dala zeleno svjetlo na svih 655 dopunskih odgovora, ostaju poslovi prevođenja, te stručne, jezičke i pravne redakture prijevoda odgovora. Nakon što svi tehnički finalizirani odgovori budu dostavljeni Direkciji za evropske integracije i uspješno prevedeni, na redu je neizbježna procedura njihovog potvrđivanja na svim nivoima vlasti kako bi prijevodi odgovora, nakon potvrde i u Vijeću ministara, mogli biti upućeni Evropskoj komisiji.

Novi zastoji, blokade, populističke fraze i besprimjeran nesklad između riječi i djela i dalje su realnost Bosne i Hercegovine.

Posjeta u dobar čas

Glavni cilj prve ovogodišnje posjete Cristiana Dana Prede Sarajevu, kako sam kaže, jest “pokušati da se konačno pokrenu procesi koji su od 2017. u ozbiljnom zastoju”, te da se razmotri stanje u zemlji nakon gotovo tri i po mjeseca od općih izbora održanih početkom oktobra lani.

“Sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, članovima Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine, te predstavnicima civilnog društva razgovarat ću o istoj temi iz različitih uglova – o evropskom integracijskom procesu i provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te nastavku reformi neophodnih za pozitivno mišljenje Evropske komisije o aplikaciji za članstvo”, izjavio je Dan Preda za Al Jazeeru uoči dolaska u Sarajevo.

Govoreći o glavnim porukama i savjetima s kojima ovog puta dolazi, rekao je:

“Prenijet ću poruku da se formiranje vlasti mora ubrzati. Bosna i Hercegovina treba ponovo početi razmišljati o reformama potrebnim za poboljšanje života svojih građana i napredak prema EU-u. Kredibilni odgovori na dodatna pitanja Evropske komisije moraju biti što prije dovršeni jer bez toga nema ni pozitivnog mišljenja Komisije niti može biti usvojena odluka Vijeća EU-a o kandidatskom statusu.”

“Dosadašnja kašnjenja u pripremi odgovora na upitnik, sporost u uspostavi vlasti nakon izbora ili kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima tako što se ne provode odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetima ‘Sejdić–Finci’, ‘Zornić’, ‘Pilav’ i ‘Šlaku’, što je u flagrantnoj suprotnosti s vrijednostima i normama EU-a, za nas u Briselu nema drugo značenje osim da Bosna i Hercegovina nije kredibilan kandidat za članstvo u Uniji”, rekao je Dan Preda i poručio da su “svi koji misle u Evropsku uniju ući neradom u velikoj zabludi”.

Na pitanje kad bi se ipak moglo očekivati glasanje evropskog Plenuma o Godišnjem izvještaju Evropske komisije za 2018. rekao je da će to zavisiti isključivo od odgovora i garancija koje će dobiti tokom dvodnevne posjete Sarajevu.

“Nadam se da ću ovog puta vidjeti ohrabrujuće znakove imajući u vidu da Evropski parlament, kao i sve druge zajedničke institucije u Briselu, ima vlastite rokove. Vremena je premalo do evropskih parlamentarnih izbora u drugoj polovini maja ove godine”, rekao je izvjestilac EP-a za Bosnu i Hercegovinu, ugledni rumunski političar i profesor Cristian Dan Preda.

‘Mlaćenje prazne slame’ ili glas birača?

Iako Evropski parlament, a pogotovo njegova radna tijela, među kojima je i vrlo bitan parlamentarni odbor za vanjsku politiku i sigurnost (AFET), nema glavnu riječ u procesu proširenja Evropske unije, njegove su ovlasti sa svakim novim evropskim ugovorom sve veće.

Povećanje ovlasti koje je EP zahtijevao i dobio nije, međutim, bilo dovoljno da se nadoknadi gubitak značaja u zakonodavnom smislu jer Evropska unije nije država niti je njen politički sistem parlamentarna demokratija.

Iako Evropski parlament ima najveći legitimitet evropskih građana zbog biranja zastupnika na direktnim evropskim izborima, glavna izvršna vlast ipak je Komisija, a glavni zakonodavac bilo je i ostalo Vijeće Evropske unije u različitim ministarskim formatima. Ministri su ti koji zastupaju interese svojih nacionalnih vlada. Tako mora biti jer je riječ o savezu suverenih država koje za sebe zadržavaju pravo odlučivanja o uređenju, zadacima, pa i samom postojanju Evropske unije.

Međutim, tvrdnje pojedinih stranačkih čelnika i političkih analitičara u Bosni i Hercegovini da su stajališta, preporuke i neobavezujuće rezolucije Evropskog parlamenta potpuno nevažni u procesu evropskih integracija, pogotovo za države u tranziciji, poput ovih na zapadnom Balkanu, nisu tačne.

Upravo suprotno. Svakim danom sve se više pokazuje da je Evropska unija odavno već pretjerala s pragmatizmom svojih meritokratskih “strojeva”, poput Evropske komisije, te da joj je u vrlo bliskoj budućnosti potrebno mnogo više principijelnog postupanja. Evropski parlament u tome je dosad bio nesalomiv.

Kad je riječ o budućnosti evropske integracije, koja je odavno prerasla ekonomsku zajednicu, Evropska unija prije desetak godina opredijelila se za “sve tješnju uniju evropskih naroda”.

Ako u tome bude i dosljedna, Komisija, Vijeće i Evropsko vijeće na nivou šefova država ili vlada i dalje će imati glavnu riječ, ali nijedna odluka u vezi s proširenjem neći moći biti konačna dok ne prođe verifikaciju Evropskog parlamenta. Osim ako i Evropsku uniju ne zahvati talas deparlamentarizacije kao Bosnu i Hercegovinu.

Izvor: Agencije