Debate u Evropi: Različiti aršini u slobodi govora

Nakon prošlosedmičnih napada na redakciju satiričnog lista Charlie Hebdo u Parizu, širom Evrope se ponovo pokrenula debata o slobodi govora i njenim granicama.

Novine TAZ Zeitung u Berlinu povremeno objave satirične karikature na svojoj naslovnoj stranici, a poznate su i po ozbiljnjim analitičkim tekstovima.

“Redakcija novina TAZ Zeitung, kao i brojne druge širom Evrope, ima pojačane mjere sigurnosti nakon napada u Parizu. Ali njeni urednici kažu kako je to realnost današnjeg novinarstva”, izvjestio je reporter Al Jazeere Harun Karčić.

Teška vremena

Petra Schrott ima naročito osjetljiv posao u TAZ-u.

Ona je zadužena za odabir fotografija ili karikatura za naslovnu stranicu novina, a kaže da je nije strah objaviti karikature osjetljivog sadržaja.

”Vremena su teška. Mnogo je opasnije. Teme su sada postale mnogo ozbiljnije. Ali takva je priroda novinarskog posla svugdje u svijetu. Nije uvijek lahko obavljati ovaj posao, ali to je normalno i to je dio novinarskog života širom svijeta”, kazala je Petra Schrott. 

Kao i nakon objavljivanja prvih karikatura o poslaniku Muhamedu 2005. godine, ponovo je aktuelna priča o slobodi govora i njenim granicama.

Zagovornici ograničavanja slobode govora kažu kako nije fer da se karikature o jevrejima smatraju antisemitizmom, dok se karikature o islamu smatraju slobodom izražavanja.

Zato ovaj imam smatra da i muslimane treba zakonom zaštititi. 

”Isto kao sto se Evropa i Zapad pozivaju na slobodu mišljenja, slobodu riječi, slobodu pisanja… slobodu govora.. morali bi da razumiju da njihova sloboda ima granice. Svaka sloboda mora imati svoje granice. Možete li sad zamisliti nešto bez granica. Sloboda vaša prestaje onog momenta kada je moja sloboda ugrožena”, smatra imam Islamske zajednice bošnjaka u Berlinu Advan Ljevaković.

Demokratska sredstva

Muslimani su već decenijama prisutni u Njemačkoj, a dolaze iz svih dijelova svijeta, od Maroka na zapadu do Indonezije na istoku.

Armina Omerika godinama izučava muslimanske manjine u Evropi, a kaže kako je historija pokazala da tamo gdje je bilo slobode izražavanja i vjeroispovijesti, tu su i opstali muslimani… te da se protiv islamofobije treba boriti demokratskim sredstvima.

”Na stvari koje se lično ne sviđaju i koje su uvredljive, ne može reagovati nasiljem. Nasilje ne može biti opcija. Nego se mora reagovati – ako se već radi o rasizmu, ako se već radi o islamofobiji, ako se već radi o uvredljivim sadržajima – na te sadržaje se mora reagovati u okviru debate. Na te sadržaje se mora reagovati argumentima”, zaključila je Armina Omerika sa Univerziteta u Frankfurtu.

Muslimani s kojima smo razgovarali nisu protiv slobode govora, već ne žele da se ona zloupotrijebljava u cilju vrijeđavnja njihove vjere.

Kažu kako jednostavno žele ista ograničenja protiv islamofobije kao što već postoje protiv antisemitizma.

Izvor: Al Jazeera