Dejtonski sporazum odolijeva izazovima
U posljednjih nekoliko mjeseci u Bosni i Hercegovini su zabilježeni događaji koji su bili izravan izazov Dejtonskom sporazumu, potpisanom prije 21 godinu.
Konferencija u Ohiju trajala je od 1. do 21. novembra 1995. godine. Glavni sudionici bili su predsjednik Srbije Slobodan Milošević, predsjedavajući Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.
Mirovni sporazum je službeno potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine.
Prvi referendum
U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska održan je krajem septembra prvi referendum u Bosni i Hercegovini, referendum o obilježavanju Dana RS-a. Ustavni sud Bosne i Hercegovine jasno je rekao da je obilježavanje 9. januara kao Dana RS-a neustavan čin, ali je tu odluku entitet odbacio.
Sljedeće pitanje u Bosni i Hercegovini bilo je: Je li održani referendum bio priprema za referendum o otcjepljenju tog bh. entiteta?
“Ovo je bio referendum o Danu RS-a, ne o statusu. Mi se bavimo tim pitanjem i nastavićemo, nisam vračara da o tome govorim. Moja politička partija [Savez nezavisnih socijaldemokrata] prije dvije godine je rekla da će se tim pitanjem baviti”, kazao je Milorad Dodik, predsjednik RS-a.
Članovi Komisije za sprovođenje referenduma u RS-u saslušani su u Sudu Bosne i Hercegovine, a saslušanje čeka i Dodika.
Lokalni izbori
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, održani 2. oktobra, zagrijali su političku atmosferu. Nije pronađeno rješenje za Mostar, “grad slučaj”. Osam godina ondje nisu održani izbori. Ustavni sud BiH naložio je izmjenu načina izbora gradskih vijećnika, ali političke stranke nisu našle rješenje.
“Mi u SDA [Stranka demokratske akcije] insistiramo da sve bude praćeno političkim dogovorom, koji bi stavili na papir i koji bi riješio frustracije Bošnjaka”, kazao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
“Grad slučaj” ove godine postao je i Stolac. Lokalni izbori su prekinuti nakon optužbi za namještanje i fizičkog sukoba. Centralna izborna komsija Bosne i Hercegovine do danas nije poništila izbore u tom gradu, koji je nakon toga bio mjesto za slanje poruka.
“Bez želje da bilo koji narod povrijedim, ovo ću uvijek doživljavati kao hrvatski prostor”, izjavio je Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Zastave Herceg-Bosne
Dva mjeseca nakon izbora i 21 godinu nakon rata na ulicama zapadnog dijela Mostara osvanule su zastave samozvane Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (HZHB), čiji je politički vrh osuđen za ratne zločine počinjene na njenom području. Dvadeset pet godina od osnivanja HZHB-a u Hrvatskom narodnom saboru tvrde kako ideje te zajednice još nisu umrle.
“Hrvatska zajednica i [bivša samozvana] Hrvatska Republika HB ostaje trajna inspiracija, zalog i obveza današnjih i budućih generacija hrvatskih političkih predstavnika da istraju na preustroju Bosne i Hercegovine”, izjavio je Božo Ljubić, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.
Iako su stari problemi još aktuelni, međunarodna zajednica smatra da Bosna i Hercegovina ipak ide naprijed. Usvojeni Mehanizam koordinacije kao i uspješno provođenje reformske agende razlozi su za optimizam.
“Postoji dobar napredak kao temelj evropske agende koju treba nastaviti s odlučnošću”, kazao je evropski komesar za proširenje Johannes Hahn.
Koliko je BiH napredovala, pokazat će spremnost političara da riješe ključno pitanje “Sejdić – Finci”, samo jednu od presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu, kojom je konstatirano da Ustav nastao u Daytonu krši ljudska prava dijela građana Bosne i Hercegovine.
Izvor: Al Jazeera