Deklaracija ASEAN-a o ljudskim pravima

Lideri pozdravili deklaraciju o ljudskim pravima kao ključni dogovor koji će pomoći u zaštiti oko 600 miliona osoba koji žive na ovom području (AFP)

Lideri država jugoistočne Azije usvojili su kontraverzni pakt o ljudskim pravima u nedjelju, tokom godišnjeg samita u kambodžanskoj prijestonici Phnom Penhu, gdje je bio mnogo govora i o teritorijalnim razmiricama te smrtonosnim nemirima u Mijanmaru.

Tokom sastanaka 10-člane Asocijacije nacija Jugoistočne Azije (ASEAN), koju čine Kambodža, Vijetnam, Tajland, Laos, Mijanmar, Indonezija, Malezija, Singapur, Filipini i Brunej, pozdravljena je deklaracija ovog samita o ljudskim pravima kao ključni dogovor koji će pomoći u zaštiti oko 600 miliona osoba koje žive na ovom području.

“Ona se svakako može koristiti kako bi se pratilo provođenje, zaštita te promocija ljudskih prava u članicama ASEAN-a”, kazao je generalni sekretar asocijacije Surin Pitsuwan.

No, kritičari smatraju kako deklaracija ima mnogo “rupa” u korist ASEAN-a, koji čine različiti politički sistemi – od autokratskih režima u Laosu i Vijetnamu, do demokratija poput Filipina.

“Naši najveći strahovi tokom procesa su sada prošli”, kazao je zamjenik azijskog direktora Human Rights Watcha (HRW) Phil Robertson.

Spor s Kinom

Tokom dana, kada je pakt potpisan, lideri su diskutirali o činjenici kako Kina polaže pravo na čitavo Južno kinesko more, kroz koje prolaze vitalne brodske linije i za koje se vjeruje da je veoma bogato resursima.

Članice ASEAN-a Vijetnam, Malezija, Filipini i Brunej također polažu prava na neke dijelove područja.

Tenzije su eskalirale ove godine zbog žalbi Filipina i Vijetnama da Kina postaje sve više agresivna u tvrdnjama da to more pripada njoj te da se tom prilikom koristila diplomatskim taktikama nasilnika.

Sastanak ministara vanjskih poslova članica ASEAN-a u Phnom Penhu ovog jula okončan je bez objave zajedničkog komunikea, po prvi put u 45-godišnjoj historiji bloka, zbog razlika u mišljenju kako se nositi s pitanjem Južnog kineskog mora.

Filipini i Vijetnam su tražili da u komunikeu imaju tačno određeni stavovi o sporovima s Kinom, no to je odbacila Kambodža, domaćin sastanka i blizak saveznik Pekinga.

Tokom nedjeljnog sastanka fokus razgovora bio je i na nasilju u mijanmarskoj regiji Rakhine između muslimanskih i budističkih zajednica, u kojem je živote od juna ove godine izgubilo oko 180 osoba.

Obamina posjeta

Ministri vanjskih poslova asocijacije u subotu su također razgovarali na ovu temu, istog dana kada je Organizacija za islamsku saradnju (OIC) okarakterizirala napade na manjinske Rohingya muslimane kao “genocid.

Ovi razgovori desili su se uoči historijske posjete predsjednika SAD-a Baracka Obame Mijanmaru, u cilju nagrađivanja i ohrabrivanja na dalje političke promjene nove reformističke vlade.

Organizacije za ljudska prava zatražile su od njega da izrazi zabrinutost zbog nasilja u regiji Rakhine.

Obamini pomoćnici su ranije kazali kako će istaći “veliku zabrinutost” u Phnom Penhu zbog odnosa prema ljudskim pravima u Kambodži te potrebama za političkim reformama tokom susreta s premijerom Hunom Senom.

Lideri ASEAN-a također žele, uz pomoć susreta u Phnom Penhu, nastaviti s planiranom bescarinskom zonom s Kinom, Japanom, Južnom Korejom, Indijom, Australijom i Novim Zelandom.

Razgovori o ovoj ogromnoj zoni, koja bi pokrivala približno polovinu svjetske populacije i blizu trećinu godišnjeg domaćeg proizvoda na svjetskom nivou, zvanično bi trebali početi u utorak.

Izvor: Agencije