Diskriminacija Roma u BiH

Do 2015. godine u BiH bi se trebao značajno poboljšati položaj Roma. To ovoj zemlji nalaže konvencija potpisana još 2005. godine prema kojoj bi Romi trebali uživati sva ljudska prava.

Međutim, u stvarnosti položaj Roma je daleko od dobrog i u svemu su diskriminirani. U subotu je širom BiH organizirana akcija kojom se željelo ukazati na brojne probleme romske populacije.

Oni su najbrojnija nacionalna manjina, a najmanje ih se školuje, najmanje radi, najsiromašniji su, svakodnevno doživljavaju šikaniranja…

Romi ne postoje u Ustavu BiH. Zajedno sa svim drugim manjinama svrstani su u kategoriju “ostali”.

Teški uslovi

„Pedeset metara od Ciglana, jednog od najelitnijih sarajevskih kvartova, u teškim životnim uslovima žive sarajevski Romi. Kažu da ih je ovdje, na Gorici, trenutno oko dvije stotine“, javlja reporter Al Jazeere Sanel Kajan.

A ovo je, bez sumnje, najatraktivnija sarajevska lokacija, uzvišenje u srcu glavnog bh. grada sa pogledom na sve strane Sarajeva. Bez obzira na to što sada imaju kuće u kojima žive, sam život nije mnogo lakši.

I Enver Sejdić je stanovnik Gorice:

“Kako vidite, ovdje živimo u teškim uslovima! Borimo se kako znamo i umijemo. Nećemo bježati s ovog mjesta. I mi smo građani BiH! Rođeni smo ovdje i tako ćemo ovdje ostati do kraja svog života.”

Jedan je od volontera u akciji kojoj je cilj skrenuti pažnju na statusne i egzistencijalne probleme romske populacije.

O problemima romske populacije često govore mnogi predstavnici institucija ili političkih partija, ali ne i građani BiH. Zbog toga su više romskih udruženja u Bosni i Hercegovini i asocijacija Care International organizovali prvi krug uličnih akcija tokom kojih će svi zainteresirani građani moći ostaviti svoje komentare ili mišljenja o statusu Roma na tzv. Stubu srama.

Uz brojne građane Sarajeva to je učinila i Nada Ćosović:

“Sticajem okolnosti sam živjela u susjednoj ulici gdje je romsko naselje u Sarajevu. Tako da smo se divno družili s tim ljudima. I dan danas kada se sretnemo pozdravljamo se, volim ih.”

“Država se skriva iza ovih velikih akcionih planova. Evropa je dala milione i milione maraka za Romsku dekadu. Međutim, Romi još ne znaju kome se obratiti i kako se obratiti da dobiju svoja osnovna ljudska prava”, kazuje Dženana Alađuz, direktorica udruženja Infohouse. 

Međutim, kako je rješavanje manjinskih pitanja, romskog posebno, jedan od uslova prijema Bosne i Hercegovine u Vijeće Evrope, sasvim je izvjesno poboljšanje statusa Roma, makar i na osnovu dosadašnjih, nepotpunih i malo upotrebljivih prednacrta zakonskih rješenja.

“Govorimo o preko 60 posto ljudi koji su isključeni iz sistema zdravstva, obrazovanja… Dakle, govorimo o populaciji koja se nalazi, ne na rubu egzistencije, nego ispod tog ruba. Kako riješiti njihove probleme? Potrebno je ujediniti sve kapacitete koje imamo. I donatorske i nevladine organizacije zajedno s vladinim institucijama kako bi se učinili dodatni napori da ovi ljudi imaju dostojanstven život ili život jednakih mogućnosti”, veli  Ševko Bajić iz Care Internationala.

Različiti izvori

Postoje različiti izvori o broju Roma u BiH, ali je razlika između njih ponekad drastična.

Prema zvaničnim statističkim podacima, sa popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini je 1991. godine živjelo blizu 9.000 pripadnika romske manjine.

Prema podacima romskih udruženja u Bosni i Hercegovini sada ih je blizu 80.000.

Stanovnike Gorice smo ostavili onako kako smo ih i našli… Čekaju neka nova vremena u nadi da će akcije širom Bosne i Hercegovine bar donekle poboljšati mišljenje o Romima.

Izvor: Al Jazeera