Djeca – najveće žrtve rata u Siriji

Više od tri miliona djece u Siriji i izvan nje lišeno je prava na obrazovanje (Al Jazeera)

Kriza koja vlada u Siriji već četiri godine ne odstupa od pravila da djeca postaju žrtve rata i plaćaju najveću cijenu, pa tako broj ubijene, ranjene i zarobljene djece prelazi nekoliko hiljada, dok ih je na milione raseljeno i u izbjeglištvu.

Režim je ubio oko 17.000 sirijske djece, a milioni njihovih vršnjaka koji su postali beskućnici i lišeni prava na obrazovanje i ne znaju da je njihova zemlja potpisnica Konvencije o pravima djeteta, na osnovu čega se sve članice potpisnice obavezuju na poštivanje prava djece, osiguravanje njihovih potreba i zaštitu njihovih interesa.

Konvencija o pravima djeteta

Ujedinjeni narodi pristali su 20. novembra 1989. godine uvrstiti Konvenciju o pravima djeteta u okvir međunarodnog prava, nakon što su je potpisale 193 države, uključujući i Siriju.

Nakon 25 godina od usvajanja Konvencije kojom se definiraju građanska, politička, ekonomska i kulturna prava djece, život djece u Siriji ne izgleda dobro, jer se oni dijele na poginule, ranjene, zarobljene, raseljene ili izbjeglice.

Sirijska mreža za ljudska prava najnovijim statistikama otkriva da su snage režima uhapsili oko 9.500 djece, od kojih je više od 95 ubijeno nakon što su mučeni.

Pored toga, ranjeno je oko 280.000 djece, raseljeno gotovo 4,7 miliona, od kojih je oko 2,9 miliona u izbjeglištvu.

Uslijed tih dešavanja, više od tri miliona djece u Siriji i izvan nje lišeno je prava na obrazovanje.

Mreža naglašava i druga kršenja prava djeteta koja su počinili pripadnici naoružanih opozicionih skupina, ubivši 304 i uhapsivši oko 1.000 djece, te da su djeca korištena u nekim vojnim akcijama.

S druge strane, grupa Islamska država Irak i Levant, prema podacima Mreže, ubila je više od 130 djece i uhapsila njih najmanje 455, dok je na stotine djece regrutirano u redove ove grupe.

Nebrojena kršenja prava

Bassam Al-Ahmad, glasnogovornik Dokumentacionog centra za kršenje u Siriji, kaže da su djeca Sirije, još od pokretanja mirne revolucije, bila meta napada koji su se manifestirali kroz “nasumično hapšenje na stotine djece od strane režima, dok su na desetine njih brutalno mučeni, što je dovelo do njihove smrti.”

Ahmad smatra da regrutiranje djece spada u još jedno kršenje prava djece, koje nije ništa manje opasno, a to je problem u kojem učestvuju sve strane u sukobu.

Na prvom mjestu su sirijski režim i ISIL te Stranka demokratske unije.

Centar je uspio dokumentirati 228 djece boraca tokom proteklih godina sukoba u Siriji.

Kršenje prava djece se tu ne zaustavlja, prema mišljenju aktiviste za ljudska prava.

Prošle godine je hemijskim oružjem ubijeno više od 400 djece u Ghouti pored Damaska.

Prilikom nasumičnih ispaljivanja raketa iz minobacača izginula su djeca u više područja pod kontrolom režima, u napadima na škole, bombardiranjima i eksplozijama poginulo je na stotine djece, poput napada koji se nedavno dogodio u Akrami, u Homsu, i Qabounu, u Damasku.

Lokalni napori

S druge strane, Toka, glasnogovornica Sirijske mreže za zaštitu djece, smatra da pojedine međunarodne organizacije, među kojima je i Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova, pružaju podršku mnogim lokalnim grupama na zaštiti dječijih prava u zemlji i širenja nužne svijesti o tom problemu.

Dodaje da grupa Haras (Čuvari), osnovana 2012. godine u provinciji Daria, u zapadnom dijelu Damaska, radi na brojnim projektima u različitim područjima Damaska i njegovih sela, zatim Halepa, Idliba i Dara'e, kao što su podučavanje djece, pružanje psihološke podrške te praćenje svih kršenja njihovih prava od strane medija i podizanja svijesti o tom problemu.

U izjavi za Al-Jazeeru Toka kaže kako se oni trude da pruže svu potrebnu podršku djeci te učiteljima, instruktorima i porodicama djece.

Unatoč naporima koje ulažu pojedine humanitarne i organizacije za ljudska prava, “to ipak nije dovoljno, s obzirom na obim katastrofe u kojoj svakodnevno žive milioni djece u Siriji, ali i izvan nje.”

Izvor: Al Jazeera