Djeca političara lako do posla, drugi zavrću šarafe

Da je budućnost u realnom sektoru, a ne u javnoj upravi, više puta su ponovili predstavnici bh. vlasti, u okviru razgovora o Reformskoj agendi i stvaranju boljeg poslovnog ambijenta u zemlji. Stoga su, u cilju smanjenja glomaznog administrativnog aparata, uveli i moratorij na zapošljavanje. No, u praksi, čini se, ne vrijedi ni moratorij, ni isto pravilo, pa tamo gdje za većinu nezaposlenih nema mjesta, za neke ipak ima.

Al Jazeerina ekipa razgovarala je s Emirom Katicom, koji je zaposlen na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

“Ja sam magistar ekonomije, a gore 10 godina zavrćem šarafe”, ukazuje Katica.

Usprkos stupnju obrazovanja i ostalim referencama, održava dijagnostičku i terapijsku opremu. Najmanje 30 puta se, kaže, prijavljivao za drugi posao, ali ništa.

Pravila za neke ne vrijede

“Od 2012. godine svim tim strukturama šaljem pisma, znam za nedostatak ljudi, ali uvijek se primaju ljudi iz stranke. Dolaze novi, a stari samo stagniraju”, dodaje.

No, ista pravila ne vrijede za sve. Kada je Investicijsko-razvojna banka bh. entiteta Republika Srpska sinu Milorada Dodika dala kredit od milijun i pol eura, predsjednik ovog entiteta, a tada premijer, rekao je: “Bolje da to radi, nego da bude narkoman ili klošar.”

Kada je na čelo KCUS-a imenovana Sebija Izetbegović, supruga Bakira Izetbegovića, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine je poručio: “Nije loše da menadžer bolnice bude neko ko ima dobre veze.”

Kada je tadašnji federalni premijer Nermin Nikšić, bez natječajne procedure, u Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine zaposlio brata, čelnik Socijaldemokrfatske partije Bosne i Hercegovine je objasnio: “Tu nema sukoba interesa, imenovao sam ga po zakonu.”

Kada je u Financijsko-informatičku agenciju zaposlena kćerka Fadila Novalića, aktuelni premijer Federacije je odbio dati komentar, ali je, zbog velikog pritiska javnosti, njegova kćerka dala otkaz.

Poboljšati zakone

“I prije Novalića bilo je Novalića. Imamo jako puno pozicija na kojima su djeca političara i funkcionera, djece od već zaposlenih u administracijama. To je naprosto česta pojava u jako puno institucija i agencija u Bosne i Hercegovine”, upozorava Renata Radić-Dragić iz Centra za istraživačko novinarstvo.

Zapošljavanje po rodbinskoj ili stranačkoj liniji nije bilo u fokusu pravosudnih organa u Bosni i Hercegovini.

“U konkretnim slučajevima i primjerima to je veoma teško dokazati. To mogu dokazati jedino istražni organi, inspekcijski organi. I zbog toga treba insistirati ne samo na poboljšanju zakonskih propisa, već na utvrđivanju odgovornosti konkretnih institucija”, napominje Uglješa Vuković iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine.

No, istraživali su i istražuju one koji su kao posrednici u pronalaženju posla u javnim poduzećima, zdravstvenim ustanovama ili školama, navodno uzimali mito od pet do 15.000 eura. Pet osoba uhapšeno je krajem kolovoza u Sarajevu, Zenici i Tuzli. Iskaze u tom predmetu dalo je više osoba, a istraga je proširena na još neke. Kako saznaje Al Jazeera, riječ je o visokim dužnosnicima Stranke demokratske akcije. No, oni nisu bili spremni dati svoj komentar.

Izvor: Al Jazeera