Do 7 godina za novac iz Ljubljanske banke

Slovenija mora pripremiti mehanizam za isplatu odšteta i uloga starim štedišama izvan Slovenije (EPA)

Stare štediše Ljubljanske banke u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj morat će čekati više godina da dođu do svojih uloga i nakon što je Evropski sud za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu u srijedu konačno presudio da je Slovenija odgovorna za povrat njihovih deviznih depozita i da to nije sukcesijsko pitanje, navode u četvrtak slovenski mediji.

Slovenija u tzv. sukcesijskom fondu, koji je stvoren kao rezerva za takva potraživanja, ima 80 miliona eura, dok glavnica dugova Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH s 1991. godinom iznosi 250 miliona, a zajedno sa kamatama 500 miliona eura, pa presuda donosi velik finansijski udarac za Sloveniju, navodi ljubljansko Delo.

Prema presudi iz Strasbourga, Slovenija sada mora pripremiti mehanizam za isplatu odšteta i uloga starim štedišama izvan Slovenije, na isti način na koji je 90-ih godina isplatila slovenske devizne štediše, te ga predstaviti sekreterijatu Vijeća Europe, koje će nadzirati izvršenje presude, a to će trajati najmanje godinu dana, navodi vodeći slovenski list.

Tek nakon toga uslijedilo bi prihvaćanje odgovarajućeg zakona o isplati u slovenskom Parlamentu, a šest do sedam godina realan je rok u kojem bi onda štediše mogli biti u cjelosti namirene, navodi Delo.

Ako se u mehanizmu za štediše iz Hrvatske i BiH primijeni model kojim su isplaćene slovenske štediše, to bi značilo da bi najprije bile isplaćene štediše s manjim potraživanjima do 500 eura, dok bi ostali bili isplaćeni u pet godina, u deset obročnih tranši, prenosi Hina.

Dugotrajni proces

Prema tom scenariju, sve štediše bile bi isplaćene preko slovenskih banaka, a proces isplate trajao bi približno šest do sedam godina, navodi list.

Ljubljanski Dnevnik navodi da će presuda slovenski državni budžet idućih godina opteretiti s više stotina miliona eura, ali da u Vladi ne žele govoriti o konkretnim brojkama dok ne prouče presudu, tim prije što presuda nije neposredno izvršna, a osim toga se u njoj ne navodi kakve će biti zatezne kamate na stare depozite, koji su u Ljubljanskoj banci više od dvadeset godina.

List navodi da će Slovenija Vijeću Evrope morati predstaviti akcioni plan za implementaciju presude, nakon čega će odbor ministara Vijeća Evrope od Slovenije moći tražiti i dopune. Tek nakon toga uslijedit će poseban zakon u kojem će biti određen konačni rok za ispunjenje svih opravdanih zahtjeva štediša, navodi list, te dodaje da će njime biti određen i rok u kojem štediše moraju dostaviti svoje zahtjeve.

Između ostalog, tražit će se dokumenti o identitetu i originalne knjižice Ljubljanske banke, što bi mogao biti problem kod štediša iz Bosne i Hercegovine, piše list.

Dnevnik navodi da jučerašnja presuda iz Strasbourga otvara “Pandorinu kutiju” neriješenih sukcesijskih problema, budući da slovenski dužnosnici i dalje vjeruju kako je problem Ljubljanske banke, zapravo, sukcesijsko pitanje.

‘Poseban slučaj’

“Slovenija je djelovala korektno i stručno. Raspad države je tako poseban događaj da ga je nemoguće tumačiti samo s vidika građansko-pravnih odnosa”, rekao je za Dnevnik Mitja Gaspari, koji je u vrijeme prebacivanja aktive “stare” Ljubljanske banke na Novu Ljubljansku banku (NLB) bio ministar finansija.

Dodao je da su podružnice Ljubljanske banke u bivšim jugoslavenskim republikama imale svoju imovinu i potraživanja, ali da se “sada o tome ne govori”.

Dnevnik navodi da bi i sama Slovenija mogla pokrenuti postupak pred sudom u Strasbourgu u vezi s potraživanjem nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb, jer su neki sudski postupci njenih tužbi o tom pitanju u Hrvatskoj prošli sve sudske instance, pa i Ustavni sud.

Nekadašnji slovenski predstavnik za pitanja sukcesije Rudi Gabrovec rekao je za Dnevnik da je pitanje štediša Ljubljanske banke Sarajevo posebno problematično, jer je ta banka bila jedno vrijeme nacionalizirana.

“Podružnica Ljubljanske banke u Sarajevu je 1993. bila nacionalizirana i iz nje je nestalo mnogo sredstava. BiH je, unatoč tome, s njome poslovala i devet godina iz nje izvlačila dobit”, kazao je Gabrovec.

Izvor: Agencije