Do posla preko društvenih mreža

U razvijenim ekonomijama ogromna većina kompanija smatra da je Facebook važan dio procesa zapošljavanja (AP)

Piše: Erol Mujanović

Iako se popunjavanje radnih mjesta i dalje vrši preko konvencionalnih medija, kao i preko posebnih agencija i kompanija za zapošljavanje, socijalne mreže polako, ali sigurno, preuzimaju primat u ovoj oblasti.

Prema podacima poznatog web potala Staff.com iz oktobra 2013, procenat korištenja LinkedIn platforme u svrhu zapošljavanja je porastao sa 78% u 2010. godini na 93% u 2013. godini.

Drugim riječima, u prosjeku od 10 poslodavaca čak devet ih koristi socijalne mreže prilikom jedne ili više aktivnosti procesa zapošljavanja. Osim uštede novca, zapošljavajući putem socijalnih medija kompanije štede ujedno i vrijeme, jer je 20% kompanija istaklo i manji utrošak vremena kao prednost traženja kandidata putem socijalnih mreža. Unaprijeđena je, čini se, situacija o pitanju jednog od najvećih problema za poslodavce, a to je kvalitet radne snage, odnosno kandidata, jer je čak 42% kompanija iz gore navedene ankete istaklo da je poboljšan i kvalitet kandidata pilikom zapošljavanja preko socijalnih medija.

Što se tiče posloprimaca, 29% njih je istaklo da koriste web alate kao glavno sredstvo za traženje posla. Drugim riječima, gotovo svaka treća osoba koja traži posao to danas radi primarno putem Facebooka, LinkedIna ili Twittera. Cijeli naš region je dosta ispod navedenih  pokazatelja, ali trend je, takođe, prisutan i raste velikom brzinom.

Evidentno je, dakle, da uloga i važnost socijalnih medija u traženju posla rastu iz dana u dan, kako za poslodavce tako i za kandidate i stoga alati kao što su Facebook, LinkedIn, Twitter i nekoliko drugih danas predstavljaju nezaobilazan izvor informacija kojim se koriste gotovo sve HR službe i kojima se razmjenjuju vrijedne poslovne informacije o novim prilikama, projektima i otvorenim radnim mjestima. 

Privatna strana zaposlenika

Socijalno regrutiranje, koje je još nov pojam i u fazi definisanja, obuhvata dvije različite kategorije aktivnosti. Tu su aktivnosti u zapošljavanju, poznate kao sourcing i kojima je cilj proširiti bazu kandidata. Zatim aktivnosti korištenja mreže kontakata i socijalnih medija, kako bi se oglašavali oglasi za posao gdje uticajni korisnici (influencers) i posloprimci mogu podijeliti oglas za posao za vlastitim kontaktima i tako drastično povećati broj pregleda oglasa u veoma kratkom roku.

Mnoge konsultantske kompanije traže eksperte za cijeli region, kontaktirajući kandidate preko LinkedIna, koji u BiH doživljava pravi procvat u 2013. godini. 

Vrijednost i važnost socijalnih medija za poslodavce, takođe, može da varira ne samo od jedne industrije do druge, nego se situacija razlikuje i za različite kategorije zaposlenih. Naime, kompanije koje imaju posebne programe privlačenja i zadržavanja talenata imaju od socijalnih medija poseban doprinos.

Razlog je što se putem socijalnih medija mogu lakše uspostaviti kontakti, te steći slika i o privatnoj, odnosno ljudskoj strani njihovih ključnih mladih kadrova ili onih koje žele privući, a takav uvid, svakako, pruža poslodavcu vrlo korisne informacije.

Ovakvi trendovi su doveli i do rađanja  potpuno novih zanimanja, kao što su Social media recruiter ili Social media manager, kako bi se optimizirali procesi i poboljšali rezultati.

Ako niste veoma ozbiljno pristupili LinkedInu u procesu traženja posla, onda je krajnje vrijeme da to uradite. LinkedIn je puno poslovniji od Facebooka i nudi priliku za isticanje poslovnih iskustava, obavljanih aktivnosti, ostvarenih rezultata, kao i za preporuke, poslovne ciljeve, određena pretraživanja i još dosta drugih pogodnosti u okviru besplatnog članstva i LinkedIn profila. 

Mnoge konsultantske kompanije traže eksperte za cijeli region kontaktirajući kandidate preko LinkedIna, koji u BiH doživljava pravi procvat u 2013. godini. Korisnici ove platforme mogu pristupiti i brojnim tematskim grupama i diskusijama, pa tako mogu primati informacije ili oglase za posao samo iz oblasti marketinga u Hrvatskoj ili za uslužne djelatnosti u Dubaiju, odnosno, naprimjer, informacije za fondove EU-a širom Evrope itd.

Facebook profili

Što se tiče Facebooka, u većini razvijenih ekonomija većina kompanija smatra da je Facebook važan dio procesa zapošljavanja, a slična je situacija i sa svim velikim kompanijama u BiH i u regionu, koje sve više koriste ovaj medij za identifikaciju kandidata, kao i za oglašavanje i širenje poslovnih informacija, što, naravno, obuhvata i oglase za posao.

Očekuje se nastavak rasta važnosti Facebooka u zapošljavanju i privlačenju talenata u bliskoj budućnosti. Jedna od konkretnih prednosti koja Facebook čini popularnim jeste i ušteda novca koja se napravi, jer čak 90% kompanija koje koriste ovaj socijalni medij za zapošljavanje navode da troše manje novca za cijeli proces zapošljavanja. Oni, naprimjer, ne moraju plaćati oglašavanje u štampanim medijima, gdje oglašavanje jedne pozicije u nekoliko glavnih dnevnih novina može koštati i nekoliko hiljada eura.

Prema gore navedenoj studiji, tri od četiri HR menadžera provjeravaju FB profile kandidata za posao, a svaki treći poslodavac je naveo da je prilikom otpuštanja osoblja takvoj odluci doprinijeo i sadržaj, odnosno objave kandidata na socijalnim mrežama.

Širom Balkana posloprimaoci još nisu dovoljno svjesni ovih činjenica i ne pridaju dovoljno pažnje urednosti i skladu FB profila, naprimjer, misleći da Facebook  nema apsolutno nikakve veze sa njihovim poslovnim životom i radnim vremenom. U teoriji, podjela ovih sfera bi trebala da postoji, ali u praksi nije tako, jer većina poslodavaca, kao što smo vidjeli, provjerava ili može provjeriti FB profile uposlenika. I, naravno, ako radite PR u organizaciji koja se bori za ljudska prava, poslodavac neće tolerisati rasističke postove takve osobe čak i na privatnom profilu, koliko god da dobro obavlja posao i da ima pravo na vlastito mišljenje.

Izazov u ovoj oblasti jeste mjerenje konkretnih efekata akcija regrutiranja putem socijalnih medija. Brigama u toj oblasti dolazi kraj, jer web portal www.socialrecruitmentmonitor.com (SRM) donosi iznimno vrijedan analitički alat, kojim mjeri i kategorizira aktivnosti regrutiranja putem socijalnih medija širom svijeta za pojedine države, poslodavce i prema različitim socijalnim medijima.

U našem regionu, a u Bosni i Hercegovini posebno, poslodavci i posloprimaoci imaju još jako puno mogućnosti i razloga da unaprijede korištenje socijalnih medija u svrhu zapošljavanja.

Ono što je još važnije, podaci se ažuriraju svake sedmice. SRM pomaže kompanijama da precizno izmjere rezultate i porede iste sa konkurentima. Rezultati su prezentirani na osnovu pomno odabranih kriterija uspješnosti, a to su:
– Popularnost (pokazuje koliko je poslodavac popularan mjereći lajkove, praćenja, preglede ili broj fanova njegovih aktivnosti regrutiranja putem socijalnih medija).

– Aktivnost (pokazuje koliko je aktivan poslodavac i koliko često dijeli tekstualni ili slikovni sadržaj vezan za zapošljavanje putem socijalnih medija).

– Interaktivnost (pokazuje koliko je „socijalan“ poslodavac i koliko komunicira sa fanovima ili pratiocima).

Kao i u svakom trendu koji napravi popriličnu revoluciju u poslovanju, veoma je mali broj kompanija koje imaju liderske, ljudske i finansijske resurse da se u potpunosti nose sa ovakvim promjenama i postoji dosta oblasti u kojima se regrutiranje putem socijalnih medija mora poboljšati.

Nedostatak strategije za socijalne medije je jedan od primjera za kompanije. Naravno, za postizanje rezultata nije samo važno šta kompanija objavljuje i na kojem socijalnom mediju, nego i kako formuliše svoje poruke, pa i u kojem periodu dnevne posjećenosti objavi svoje informacije.

Socijalni mediji ne moraju biti sam centar strategije zapošljavanja, ali bi bilo veoma opasno za posao potpuno ignorisati ovaj trend i ne iskoristiti sve njegove pogodnosti. U našem regionu, a u Bosni i Hercegovini posebno, poslodavci i posloprimaoci imaju još jako puno mogućnosti i razloga da unaprijede korištenje socijalnih medija u svrhu zapošljavanja, te im moraju posvetiti mnogo više pažnje.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera