Dobit INA-e iz osnovne djelatnosti 81,7 miliona eura

INA, Rafinerija
Kapitalna ulaganja kompanije iznosila su 187,1 milion eura, što je smanjenje od 16 posto (Al Jazeera)

INA grupa ostvarila je prošle godine dobit iz osnovne djelatnosti od 607 milijuna kuna (81,7 milijuna eura), dok je godinu ranije poslovala s gubitkom od 1,34 milijarde kuna (179,5 milijuna eura), prema konsolidiranom financijskom izvješću kompanije objavljenom u ponedjeljak.

Neto dobit pripisiva vlasniku kapitala dosegnula je 101 milijun kuna (13,6 milijuna eura), dok je godinu ranije gubitak iznosio 1,4 milijarde kuna (187,5 milijuna eura), prenosi Tanjug iz Poslovnog dnevnika.

Ukupni prihodi od prodaje u 2016. iznosili su 15,6 milijardi kuna (2,1 milijardu eura), što je 17 posto manje nego prethodne godine, prvenstveno zbog niže cijene nafte na londonskom tržištu, nižih cijena prirodnog plina i manje proizvodnje u segmentu istraživanja i proizvodnje, navodi se u izvješću.

Povećan udio u Energopetrolu

INA grupa povećala je lani svoj udio u Energopetrolu iz BiH s 33 na 67 posto, nastavljajući jačati svoju regionalnu poziciju.

Kapitalna ulaganja kompanije iznosila su 1,39 milijardi kuna (187,1 milijun eura), što je smanjenje od 16 posto u odnosu na 2015. godinu.

Odnos duga i kapitala smanjio se sa 22,3 na 19,1 posto, dok je neto dug iznosio 2,5 milijardi kuna (334,9 milijuna eura) i manji je za 17 posto u odnosu na godinu ranije.

Hrvatska je nedavno uložila žalbu za poništenje arbitražnog spora u kojem je od mađarskog MOL-a izgubila upravljanje nad INA-om.

Hrvatska je tražila poništenje izmjena dioničarskog ugovora u INA-i i ugovora o plinskom poslovanju koji je s MOL-om sklopila 2009. godine.

Izgubljena arbitraža

U zahtjevu se tvrdilo da je MOL upravljačka prava u INA-i dobio podmićivanjem bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera sa 10 milijuna eura.

Arbitražni je sud, pak, potkraj prošle godine zaključio da Hrvatska nije dokazala kako su izmjene dioničarskog ugovora o INA-i i ugovor o plinskom poslovanju 2009. nastali kao rezultat koruptivnih aktivnosti.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u prosincu 2016. izvijestio je da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti domaću naftnu kompaniju INA-u otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima mađarski MOL.

Izvor: Agencije