Dodik može mirno spavati

Milorad Dodik je krenuo u političku ofanzivu kao da je već u predizbornoj kampanji za opšte izbore, piše autor (AP)

Piše: Mladen Mirosavljević

O proteklim bh. lokalnim izborima potrošeno je mnoštvo riječi, a još će ih se potrošiti dok se ne razriješi izborna priča u Srebrenici, Stocu i Mostaru. Izbori su imali svoje pobjednike i gubitnike, neke neočekivane ishode, a nakon svega i dalje se svode stranački računi.

Što se tiče bh. entiteta Republika Srpska, uprkos svim izbornim prognozama i očekivanjima i činjenici da su svi generali poslije bitke, ishod proteklih izbora bio je veliko iznenađenje i za samu vladajuću koaliciju, a da ne kažemo koliki tek šok za opozicionu koaliciju.

Date su nebrojene analize o tome zašto je Savez nezavisnihn socijaldemokrata Milorada Dodika, kao predvodnik vladajuće koalicije, praktično deklasirao opoziciju, iako je ekonomska situacija izuzetno teška, posao je praktično nemoguće naći, a sve veći broj stanovnika, naročito mladih, odlazi sa ovih prostora.

I dok se opozicioni Savez za promjene presabire i analizira uzroke poraza, donedavni lider Srpske demokratske stranke, koja je stub opozicione koalicije, Mladen Bosić je još u ranim satima u izbornoj noći, neuobičajeno za naše političke prilike, i sasvim principijelno, najavio povlačenje sa čelne stranačke pozicije, ne čekajući čak ni ponoć, a kamoli zvanične izborne rezultate.

Bez nekih, javnosti vidljivijih, unutarstranačkih lomova i veoma brzo, poslije deceniju Bosićevog predsjednikovanja, za novog čelnika SDS-a je, kao šesti od njenog osnivanja do sada, izabran stranački potpredsjednik Vukota Govedarica. Njega je na tu poziciju predložio Glavni odbor, a na inicijativu Predsjedništva najveće opozicione entitetske stranke.

Politička prošlost

Sve bi to moglo biti uobičajeno, i ne posebno zanimljivo za širu bh. javnost, da se ne radi o najvećoj opozicionoj stranci u Republici Srpskoj i jednoj od najvećih bh. stranaka koja učestvuje u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine i ima ministre u državnom Savjetu ministara. Od toga kako će se ta stranka reorganizovati, a što je, između ostalog, najavio njen novi predsjednik, zavisiće i politička kretanja u ovom entitetu, ali i funkcionisanje vlasti na nivou države.

Da stvari nisu ni jednostavne, ni idilične, moglo se naslutiti već po, nedugo nakon Bosićeve, ostavci potpredsjednika stranke Ognjena Tadića na sve stranačke funkcije, da bi, potom, u pismu Glavnom odboru, ukazao na niz negativnih stvari u SDS-u. I njegova ostavka, kao i pismo, nisu izazvali gotovo nikakvu pažnju ni unutar stranke, a kamoli u široj javnosti, što je pokazatelj da je glavni Dodikov protivkandidat sa prošlih izbora za entitetskog predsjednika, kada ga zamalo nije pobijedio, sada politička prošlost.

Prije toga Tadić je znatno doprinio slabljenju banjalučkog SDS-a, d čega se neće brzo oporaviti. Kao što se od izbornog poraza neće brzo oporaviti ni ostale opozicione stranke.

Ne ulazeći u splet ključnih razloga izbornog debakla opozicije, u nikad težim uslovima u kojima se nalaze građani Republike Srpske, pogledajmo kakve je pouke iz svega izvukla opozicija, odnosno njena najveća i ključna stranka SDS.

“Naši ciljevi biće okrenuti unutarstranačkoj konsolidaciji i uspostavljanju visokog stranačkog jedinstva, a najpotrebnija nam je pravovremena i dobra organizacija koja će nas uvesti u parlamentarne izbore, kada ćemo morati da srušimo ovaj režim i nenarodnu vlast u Republici Srpskoj. SDS nije izdajnička stranka i o izdaji ne bi trebalo da nam govori Milorad Dodik”, rekao je u svom prvom obraćanju, kao novoizabrani predsjednik, Vukota Govedarica.

On je izrazio uvjerenje da dolaze bolji dani za SDS i u izbornu pobjedu 2018. godine, ističući da će im na tom putu biti potrebna međugeneracijska saradnja starih političkih vukova i mladog kadra.

Alibi unaprijed

Sam izbor Govedarice na mjesto koje bi trebalo biti mjesto lidera opozicije i prvo njegovo obraćanje jasno daje do znanja da Dodik i vladajuća koalicija u Republici Srpskoj mogu mirno da spavaju. Odnosno, što se tiče same opozicije, mirno čekaju opšte izbore 2018. godine.

Govedarica – koji je član SDS-a od 1999. godine, prešao je politički put od odbornika u Skupštini opštine Gacko do predsjednika mladih stranke i njenog potpredsjednika te poslanika u entitetskoj Narodnoj skupštini od 2004. godine, u kojoj se nalazi i danas kao šef stranačkog poslaničkog kluba – nije rekao ama baš ništa novo.

Sve što je vezano za stranku kazao je njegov prethodnik Bosić najavom plana konsolidacije stranke, koji treba izvesti u dva koraka. Prva faza je detaljna analiza rezultata izbora po svim opštinama i prijedlog sanacije kritičnih odbora, a druga unutarstranački izbori, koji bi bili održani od 1. februara do 1. maja iduće godine. To znači da će se stranka sama sobom baviti do ljeta slijedeće godine, ključnu pažnju posvećujući unutarstranačkoj borbi za pozicije i uticaj.

Sudeći po ocjeni rada stranke i uzrocima izbornog rezultata koji je predočio Bosić, jasno je da je SDS unaprijed pronašao alibi za svoj poraz tražeći krivicu isključivo u drugima i time pokazavši da nije spreman ni za kakav ozbiljan zaokret u svojoj politici na opozicionoj sceni u Republici Srpskoj.

Obrazlažući desetogodišnje vođenje stranke, rekao je da su svi uložili ogroman trud, počevši od članova mjesnih odbora do vrha stranke, u borbi za ideje i politiku za koje su bili ubijeđeni da su dobri za Republiku Srpsku.

“Rezultat izbora je bio nezadovoljavajući, ali ne zbog lošeg rada članova na terenu ili rada pojedinih načelnika, nego zbog političke manipulacije i dizanja nacionalnih tenzija. Tu igru su odigrali [predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider Stranke demokratske akcije] Bakir Izetbegović i Milorad Dodik, uz pomoć Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Tužilaštva Bosne i Hercegovine i odluka koje su dovele do toga da glavna tema kampanje ne budu pitanja lokalnih zajednica i problemi građana u njima”, rekao je Bosić.

Lake prognoze

Dodik je spreman dočekao postizbornu situaciju i krenuo u političku ofanzivu kao da je već u predizbornoj kampanji za opšte izbore. Izjavio je da kadrovi Saveza za promjene predlažu da, u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, bude formirana obavještajna služba koja bi se bavila praćenjem civila, te da uvođenje nove nadležnosti u Oružane snage predstavlja direktno ugrožavanje sigurnosti Republike Srpske.

Time je dodatno potencirao “izdajničku ulogu” SDS-a, koju konstantno nameće u entitetskoj javnosti, a SDS i Savez za promjene su nemoćni da mu pariraju. Zabavljeni time da se isključivo brane od optužbi da su izdajnici Republike Srpske, a nemajući prepoznatljiv vlastiti koncept kojeg bi se dosljedno držali i bili prepoznati kod birača, igrajući igru koju im isključivo nameće Dodik, takmičeći se sa njim u patriotizmu i nacionalizmu, SDS i opozicija nastavljaju da urušavaju svoju poziciju na političkoj sceni Republike Srpske, a ubrzano gubeći svaki legitimitet na nivou Bosne i Hercegovine.

Umjesto da su napravili radikalan zaokret i na čelo stranke doveli osobu koja uživa ugled i autoritet u javnosti, politički neistrošenu i spremnu da reorganizuje i napravi stranku sa identitetom i izborom novog rukovodstva, autentičnim programom i politikom pokaže da nudi nešto drugačije od vladajuće koalicije, SDS nastavlja po starom.

Bez obzira na to što ima legalitet, ali više ne i legitimitet da učestvuje u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, umjesto da se skoncentriše isključivo na predstojeće opšte izbore, Savezu za promjene je očito vlast slađa. Ali, nije ovo Hrvatska.

Za to vrijeme Dodik sa koalicionim partnerom tog istog Saveza za promjene na državnom nivou, Draganom Čovićem, liderom Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, već uveliko kuje planove o preustroju vlasti na nivou Bosne i Hercegovine i budućim koalicijama.

Ako se u međuvremenu, a dvije godine su u politici na nemirnom Balkanu preduge, nešto iznenada ne dogodi što bi ugrozilo poziciju Dodika, buduće opšte izbore u Republici Srpskoj neće biti teško prognozirati.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera