Dodik najavio privremeno povlačenje odluke o referendumu

Sud BiH ove sedmice je izrekao oslobađajuću prvostepenu presudu Oriću i pripadniku ARBiH Sabahudinu Muhiću (Arhiva)

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik izjavio je danas kako je neophodno da se održi posebna sjednica Narodne skupštine RS-a u vezi s radom Suda i Tužilaštva BiH i „praksom koju provode“.

Nakon sastanka koji je sazvao povodom oslobađajuće presude Naseru Oriću, kojem su prisustvovali zvaničnici RS-a iz vladajuće većine i boračkih udruženja, rekao je kako je konstatirano da je neophodno produženje roka za održavanje referenduma u RS-a o Sudu i Tužilaštvu BiH, kao i da se dopuni odluka o referendumskoj komisiji na bazi prethodno pribavljene saglasnosti svih, posebno opozicije u RS-u.

„Pozivam opoziciju da podrži održavanje referenduma u RS-u, neophodnim izmjenama zakona, u roku od deset dana. Ukoliko te podrške ne bude, odluku o referendumu treba privremeno povući do postizanja konsenzusa u RS. U međuvremenu treba podržati inicijativu da se organizuje potpisivanje peticije s pitanjem identičnim referendumskom o Sudu i Tužilaštvu BiH i da se osigura najmanje 500.000 potpisa za ovu inicijativu na prostoru RS“, rekao je Dodik nakon sastanka.

Traži se izvještaj Inzka

U roku od 30 dana traže i da visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko dostavi izvještaj o svom radu Narodnoj skupštini RS-a.

Dodik je iznio niz optužni na rad pravosuđa BiH, optuživši Sud i Tužilaštvo za pristranost prema srpskim žrtvama rata.

Na sastanku je ocijenjeno da bi povlačenje srpskih sudaca i tužilaca u Sudu i Tužilaštvu BiH bilo najbolje rješenje, ali samo ako dobiju podršku srpskih predstavnika u bh. organima sve do donošenja novih zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH.

Zahtijevaju što hitnije donošenje zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, podržanih od srpskih predstavnika na nivou BiH, kojim bi se izbor sudaca i tužilaca obavljao u okviru zakonodavnih tijela u BiH te da se do tada obustavi svako odlučivanje u institucijama BiH sve dok se ti zakoni ne usvoje.

Učesnici sastanka su stava kako su „Sud i Tužilaštvo neustavni i antidejtonski, nametnuti od visokog predstavnika, podržani od dijela međunarodne zajednice i kao takvi neprihvatljivi za RS“. Također, smatraju kako „Sud i Tužilaštvo BiH ne doprinose pomirenju naroda te da bi takav rad pravosuđa BiH mogao da izazove nesagledive posljedice za opstanak BiH“.

Navedeno je i da su Srbi u bh. pravosuđu osuđivani za genocid i najteže zločine, da je 41 Srbin optužen ili osuđen za ta krivična djela, a nijedan Bošnjak ili Hrvat.

„Pravosuđe BiH je Srbima dosad presudilo 1.728 godina zatvora ili 74 posto ukupno presuđenih slučajeva, Bošnjacima je taj procent 14 posto, a Hrvatima samo 11 posto“, naveo je Dodik.

Bez Saveza sa promjene

Najavljeno da će se u roku od mjesec dana održati novi sastanak kako bi se sagledalo šta je provedeno od ovih zaključaka.

Na sastanak kod Dodika se nisu odazvali predstavnici Saveza za promjene, optuživši ga da izaziva i podstiče podjele te uzrokuje mržnju i sukobe svojim neodmjerenim i neprimjerenim javnim djelovanjem protiv onih koji iznose u javnost stavove s kojima se ne slaže.

Dodik je ranije ocijenio kako su partije okupljene u Savez za promjene, odbijajući da dođu na sastanak nastavile „voditi svoju predizbornu kampanju protiv njega, žrtvujući u toj borbi osnovne nacionalne i državne interese“.

Lider RS-a i SNSD-a je naglasio kako su čelnici SDS-a Vukota Govedarica, PDP-a Branislav Borenović i NDP-a Dragan Čavić i ovaj put samo tražili razloge za nedolazak na sastanak, jer očigledno nisu spremni da u otvorenom i konstruktivnom dijalogu, Republika Srpska da svoj snažan odgovor konstantnom ponižavanju od Suda i Tužilaštva BiH.

„Nisu spremni ni za kakav dogovor koji bi značio bar privremeno povlačenje sa funkcija u Sarajevu, dok pitanje suđenja za ratne zločine ne bude riješeno. Šta je 3.500 pobijenih Srba za 350 njihovih fotelja? Za njih, očigledno ništa“, istakao je predsjednik RS-a.

Prvostepena presuda

Sud BiH ove sedmice je izrekao oslobađajuću prvostepenu presudu Oriću i pripadniku ARBiH Sabahudinu Muhiću, kojima se sudilo po optužbi za zločin protiv ratnih zarobljenika u Bratuncu i Srebrenici 1992. godine.

Prema optužnici, Orić, tadašnji komandant, i Muhić, pripadnik Armije, teretili su se za ubistvo tri zarobljenika srpske nacionalnosti u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac 1992. godine.

Tužilaštvo BiH optužnicu je podiglo nakon višemjesečne istrage koja je provedena u saradnji s Državnom agencijom za istrage i zaštitu i Ministarstvom unutrašnjih poslova RS-a.

Orić je tokom rata u BiH bio komandant 28. divizije Armije Republike BiH, koja je djelovala na srebreničkom području. Protiv njega je, zbog navodnih ratnih zločina, vođen i postupak po optužnici koja je podignuta pred Haškim tribunalom, koji ga je pravosnažno oslobodio krivice.

Izvor: Al Jazeera i agencije