Draško i Budimir – dvojica evropskih heroja

Heroji su bliže nego što mislite, poručuju iz EU predstavljajući Draška Holcera, Budimira Šobata i druge heroje (Ustupljeno Al Jazeeri)

Draško Holcer i Budimir Šobat zapravo su susjedi koje možete sresti svakog dana. Možda se bave naoko neobičnim stvarima, jer prvi je znanstvenik a drugi vrhunski sportaš, no i jednog i drugog Europska unija zbog onoga čemu su se posvetili da bi pomogli zajednici u kojoj žive proglasila je herojem iz susjedstva.

Kroz projekt „Zajedno za sigurniju EU“ povezani su posve obični ljudi u članicama europske zajednice naroda koji su se na neki, često vrlo jednostavan način, istaknuli u pomoći svojim susjedima i građanima. Bez obzira na to pokušavaju li čim brže stići na mjesto događaja na kojem je potrebna hitna pomoć, istražuju li lijek za tajanstvenu bolest ili pak rade na tome da područje u kojem živimo bude malo zelenije, ti svakodnevni heroji zajedno čine Europu boljim mjestom za život. Draško i Budimir su dvojica građana Hrvatske koje je EU proglasila herojima.

Draško Holcer je biolog specijaliziran za ekologiju i zaštitu velikih morskih kralješnjaka i zaposlen je kao viši kustos u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Trenutačno koordinira LIFE Euroturtles projektom, koji financira EU, te pomaže morskim kornjačama u sjevernom Jadranu. Sa svojom je ekipom, kako piše na stranicama projekta „Zajedno za sigurniju EU“, na ribarske mreže postavio LED žaruljice kao alat koji smanjuje zapletanje kornjača u te mreže.

Model ponašanja svima

Budući da je vrhunski sportaš i nositelj svjetskog rekorda u ronjenju na dah, Budimir Šobat je i primjer mnogima – ne samo u svojoj sredini. Stoga je, slaže se, jako važno da svatko od nas zapravo svojim primjerom ukaže na ljude u potrebi, na ljude kojima treba pomoć, na ljude kojima možda trebao topao dlan i lijepa riječ.

„Svi, baš svi, bi trebali raditi bez osjećaja da ih to opterećuje, a nama kojima su mediji dostupni to smatram i obavezom. Svaki novinar, glumac, sportaš, a naročito političar, ujedno predstavlja model ponašanja i mladima i onim starijima. Jako mi je žao kada netko od njih ode u pogrešan smjer i počne zagovarati nejednakost, elitizam, ograničavanje bilo čijih sloboda i izbora. Nije sve u humanitarnim akcijama kojima se prikupljaju financijska sredstva, mada one trenutno doslovno spašavaju živote, što je isto tužno, jer bi to trebao biti posao države“, ukazuje.

Posljednjih 18 godina Budimir Šobat radi na podizanju svijesti o potrebama ljudi s autizmom. Sudjeluje u brojnim projektima Udruge osoba s invaliditetom iz Petrinje, a dva najveća projekta udruge financirana su iz fondova Europske unije. Svojim radom, kako se navodi u obrazloženju odluke da se proglasi herojem iz susjedstva, želi osigurati jednaka prava osobama s autizmom, koja imaju i svi drugi ljudi. Kako bi skrenuo pažnju na ovaj problem pomjerio je neke sportske i ljudske granice te srušio svjetski rekord u ronjenju na dah s vremenom od 24 minute i 11 sekundi.

‘Ne osjećam se kao heroj’

Šobat priznaje da mu je „titula“ heroja iz susjedstva jako draga, a za nju ga je nominiralo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. Nije ni znao da je nominiran, ali i skromno dodaje kako se „ne osjeća kao heroj, jer je pomagao oduvijek kome god je mogao“. I to će raditi i dalje.

Sredina iz koje dolazi ga je prepoznala kao sportaš koji se, budući da ima kćer s autizmom, rado uključuje u sve projekte kojima se radi na poboljšanju života djece i odraslih osoba s autizmom. Svoje sportsko djelovanje je iskoristio za upoznavanje društva s problemima kojima se osobe s autizmom i njihove obitelji, kako napominje, susreću baš svaki dan.

„Uvijek krećem od teze da su ljudi ipak u većini dobri i kvalitetni, no nemaju izvore informacija i ne znaju kako se postaviti ili pomoći osobama s autizmom, a njima je pak jako važno biti uključen u normalan svakodnevni život. Iskoristio sam svoju prisutnost u medijima koju dobijem zbog sportskih rezultata iskoristiti u tom smjeru – približiti osobe s autizmom tzv. zdravoj populaciji i skinuti s njih mnoga pogrešna mišljenja i tabue“, priča Šobat.

Na upit koliko su hrvatsko, ali i druga društva na Balkanu i Europi svjesni problema autizma i znaju li kako pružiti podršku osobama s autizmom odgovara da je „situacija, kako s ranom intervencijom, terapijama, školovanjem i inkluzijom (uključivanjem) u zajednicu jako, jako loša, s time da je u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje u regiji odlična“. No, dodaje, „zajednica o autizmu zna malo, eventualno iz nekih filmova, koji nisu loši, ali proizvode kliše pa ljudi misle da ljudi s autizmom ne osjećaju, ne vole, ništa ne znaju“.

„Istina je upravo suprotna: znaju sve, vole jako, osjećaju puno jače nego mi, ali to jednostavno ne mogu pokazati. Terapije, kojih nema dovoljno ili ih nema uopće, pomažu da svladaju teškoće i otvore se okolini pa na kraju sve spada na roditelje i nekoliko najbližih prijatelja. Udruga osoba s invaliditetom iz Petrinje radi na vrlo vrijednim inkluzivnim projektima uz financijsku potporu iz fondova EU, a ja im se pridružujem pri organizaciji sportskih aktivnosti za djecu s teškoćama, održavanju tribina i slično“, govori Šobat.

Po njegovim riječima, neophodno je „svaki dan o nečem bitnom osvijestiti makar jednog čovjeka“, a on je odabrao da ističe sve vrijednosti osoba s autizmom. „Kada bi svi ljudi bili kao oni – bez trunke zla, zlobe, zavisti i otvorenog srca, svijet bi vjerojatno bio savršen. Moramo biti dobri, bez toga nam nema dalje“, kaže.

Doprinos održanju ekosistema

Biologu Drašku Holceru u fokusu znanstvenog rada je očuvanje prirodnog nasljeđa Europe, a projektom koji vodi pokušava pridonijeti zaštiti i očuvanju dvije vrste morskih kornjača – glavatoj i zelenoj želvi u cijelom Sredozemlju. Te su kornjače ujedno i jedan od ključnih dijelova morskog ekosustava u kojem osiguravaju njegovu produktivnost i zdravlje. Mjerama očuvanja koje razvija u suradnji s partnerima i kolegama, kako navodi, želi pridonijeti dugoročnom održivom razvoju i očuvanju Jadranskog i Sredozemnog mora.

Trenutačno koordinira već spomenutim projektom LIFE Euroturtles, koji financira EU, na području šest sredozemnih država članica Unije – Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji, Grčkoj, Malti i Cipru. U tom je projektu Hrvatski prirodoslovni muzej vodeća institucija, a njegova je uloga koordinatora projekta osigurati da se aktivnosti koje se odvijaju u cijelom projektnom području odvijaju u sinergiji između svih partnera i na vrijeme.

Spasiti životinje od stradavanja

S obzirom da veliko razdoblje života provode u području koje je pod velikom pritiskom ribolova, brojne kornjače stradavaju u ribarskim alatima (koče, mreže stajaćice) što je danas jedna od glavnih prijetnji ovoj vrsti u Jadranu, upozorava Draško Holcer. Stoga su aktivnosti projekta kojim koordinira usmjerene prema razvoju novih metoda smanjenja slučajnog ulova morskih kornjača (korištenjem LED svjetala koja se stavljaju na mreže stajaćice) i edukaciji ribara o pravilnim metodama oporavka ulovljenih morskih kornjača prije vraćanja u more kako bi se smanjila smrtnost (posebice prilikom ulova u koče tijekom vremena mirovanja).

„Nebrojeno puta je izrečeno kako i najmanji pozitivni doprinos nekom cilju predstavlja ključ uspjeha jer se mnogobrojni mali doprinosi zbrajaju. Naš projekt upravo je primjer takve prakse u kojoj se pojedini doprinosi devet partnera u šest ključnih zemalja EU zbrajaju u jednu jedinstvenu akciju zaštite morskih kornjača u cjelokupnom području njihovog obitavanja. Morske kornjače su životinje koje migriraju i cjelokupno Sredozemlje i Jadran koriste kao svoj životni prostor. Stoga naše aktivnosti na jednom području imaju direktne posljedice na sva druga“, navodi Holcer.

Osjećaj ponosa

Objašnjava i kako zaštita kornjača u Hrvatskoj osigurava gniježđenje na Cipru, gnjezdišta u Grčkoj osiguravaju dolazak morskih kornjača uz obale Istre. U tom smislu, dodaje, uključivanje građana i ribara koji najviše borave na moru u prikupljanje što većeg broja podataka o opažanjima ovih vrsta u moru omogućava razvoj mjera upravljanja i zaštite koje imaju stvaran učinak.

„Naša je odgovornost javnosti omogućiti da nam potrebne podatke jednostavno mogu dojaviti pa stoga i postoji aplikacija eTurtle za Android uređaje (na svim jezicima partnera) i web aplikacija kojoj se može jednostavno pristupiti putem interneta. Uključivanje medija i promocija stvarnih vrijednosti, predstavljanje činjenica i informiranje javnosti ključan su dio motiviranja pojedinaca da daju svoj mali ili malo veći doprinos“, govori Holcer.

Podsjećajući da su morske kornjače dio mediteranskog ekosustava, ukazuje kako „stvaranje osjećaja ponosa kroz sudjelovanje u njihovom očuvanju doprinosi očuvanju mediteranskog identiteta“.

„Tim više što u zaštiti vrsta i okoliša više ne bi trebale postojati ograde i zadrška jer cilj zaštite nije onemogućavanje aktivnosti na moru već pronalazak načina i mogućnosti suradnje sa svim dionicima radi osiguravanja sigurne budućnosti kako za morske kornjače tako i za nas same“, zaključuje Holcer.

Priče Draška Holcera i Budimira Šobata dokaz su da lokalnih heroja ima posvuda, kako to poručuju iz EU,  svakoj zajednici, u svakoj regiji, u svakoj državi, a njihov rad ostvaruje velik utjecaj. I ti heroji, baš kao spomenuti dvojac, zajedno rješavaju probleme koji nadilaze nacionalne granice.

Izvor: Al Jazeera