Drastičan pad populacije divljih životinja

Populacije divljih životinja u samo 40 godina smanjile su se za više od polovice, objavila je Svjetska organizacija za zaštitu prirode u izvještaju o stanju planeta 2014. godine, objavljenom u utorak u cijelom svijetu, javlja Hina.

WWF-ov izvještaj pokazuje da “ekološki otisak”, kojim se mjeri potrošnja prirodnih resursa čovječanstva, nastavlja rasti, pa bi nam trebao jedan i po planet kako bi se obnovili svi neophodni resursi.

Deset zemalja s najvećim “ekološkim otiskom” po glavi stanovnika su Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Belgija, Trinidad i Tobago, Singapur, SAD, Bahrein i Švedska.

Hrvatska i BiH trože previše resursa

“Ekološki otisak” pokazuje da svih 27 država članica Evropske unije živi iznad mogućnosti jednog planeta.

Kada bi svako na Zemlji živio život prosječnog stanovnika EU-a, čovječanstvo bi trebalo 2,6 planeta kako bi zadovoljilo svoje potrebe za prirodnim resursima.

Tako, u poređenju s Hrvatskom, koja troši resurse 1,86 planeta, stil života u Bosni i Hercegovini iziskuje prirodne resurse 1,46 planeta, a u Srbiji 1,43 planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku, dok Slovenija troši čak 2,64 planeta.

Izvještaj pokazuje da su se od 1970. do 2010. godine populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova na Zemlji smanjile za 52 posto.

Slatkovodne vrste pretrpjele su pad od 76 posto, što je dvostruko veći gubitak nego kod kopnenih ili morskih vrsta.

Većina nestalih vrsta je iz tropskih područja, dok je Latinska Amerika doživjela najdramatičniji gubitak vrsta.

Najveća prijetnja biološkoj raznolikosti dolazi od kombiniranih učinaka uništavanja i gubitka staništa, utjeicaj lova i ribolova je također značajan, dok klimatske promjene postaju sve odgovornijim za moguće izumiranje vrsta.

Nepal povećao populaciju tigrova

Dok je gubitak biološke raznolikosti u svijetu na kritičnom nivou, WWF ističe da efikasno upravljanje zaštićenim područjima može podržati oporavak biljnog i životinjskog svijeta, pa je tako Nepal, zbog povećanja svoje populacije tigrova u posljednjih nekoliko godina, zabilježen kao dobar primjer.

WWF-ov izvještaj dolazi nekoliko mjeseci nakon studije Ujedinjenih naroda koja je upozorila na povećanje uticaja klimatskih promjena i pružila dokaze da klimatske promjene već utječu na zdravlje Zemlje.

Globalne emisije ugljen-dioksida glavni su uzrok globalnog zagrijavanja i već utječu na biološku raznolikost i biokapacitet planeta, naročito u odnosu na opskrbljenost hranom i vodom.

Preko 200 svjetskih riječnih slivova, koji pružaju dom za više od 2,5 milijarde ljudi, doživljava tešku nestašicu vode najmanje mjesec dana godišnje.

Blizu milijarde ljudi pati od gladi, a klimatske promjene, u kombinaciji s promjenama u namjeni zemljišta, ugrožavaju biološku raznolikost i mogu dovesti do daljnjih nestašica hrane.

Izvor: Agencije