Dron Fenix – hibrid aviona i helikoptera
Piše: Branimir Bradarić
Na prvi pogled riječ je o običnoj maketi aviona koju u raznim prilikama koriste zaljubljenici u aviomodelarstvo. Međutim, Fenix, kako model nosi ime, nije običan aviomodel nego jedan od najboljih dronova koji se danas može pronaći u svijetu kada je riječ o civilnom sektoru.
Posebno zanimljivo je to što je njegov konstruktor razvojačeni hrvatski veteran iz Slavonskoga Broda Milivoj Hucaljuk. On je danas jedini ili jedan od izuzetno rijetkih osoba iz civilstva u Hrvatskoj, ali i u zemljama bivše Jugoslavije, koje se bave konstruiranjem dronova.
U vrijeme Domovinskog rata Hucaljuk je u Hrvatskoj vojsci radio na projektima besposadnih vozila i zrakoplova. Kasnije je imenovan i za glavnog konstruktora i zapovjednika Službe bespilotnih letjelica pri Glavnom stožeru Hrvatske vojske. Te letjelice su bile sastavni dio planiranja i provedbe svih akcija prilikom oslobađanja Hrvatske 90-ih godina prošloga stoljeća.
Izlaskom iz HV-a Hucaljuk je ostao u tim vodama te je kao rezultat toga iskustva i znanja nastao i dron Fenix.
Raspon krila 3,8 metara
„Bez neke lažne skromnosti mogu slobodno reći kako ova verzija Fenixa trenutno spada u sam svjetski vrh po kvaliteti i karakteristikama kojima raspolaže. Pri tome ne računam vojne modele koji su, ipak, nešto sasvim drugo. Drago mi je što je Fenix nastao kao rezultat pameti, iskustva i truda iz Hrvatske“, rekao je Hucaljuk.
Odabrao je ime drona po mitskoj ptici koja se rađa iz pepela kako bi simbolično označio svoj novi početak. Međutim, Fenix je danas daleko od početka, što govore i njegove performanse.
Najnovija verzija Fenixa ima raspon krila od 3,8 metara i teška je pet kilograma. Dronom je moguće ručno upravljati s udaljenosti od tri kilometra, s tim da treba znati kako se taj domet, u slučaju potrebe, vrlo lako može povećati i na 70-ak kilometara.
Postoji i mogućnost da se plan leta unese ranije, tako da leti samostalno. U visinu Fenix ide do 300 metara, iako i tu postoji mogućnost da se visina osjetno poveća.
Maksimalno u zraku ovaj dron može biti do dva sata. Ima tri motora na sebi i leti brzinom od 20 metara u sekundi.
Otkrivanje požara
Uz to treba znati i da su u izradi korišteni samo materijali od karbona i kevlara. U dron se može ugraditi oprema koja omogućava automatsko prenošenje snimke iz zraka na kopno ili, pak, da se snimka izuzme nakon što dron sleti.
„Fenix leti kao helikopter, a brz je kao avion. Naime, njegova najveća prednost je ta što je on hibrid. Naime, Fenix uzlijeće i slijeće poput helikoptera, a kada uzleti, u zraku se ponaša kao avion. To mu omogućava da bez ikakvih problema može sletjeti i na mjestima gdje nema prostora za to, poput raznih šumskih predjela, planina ili kamenjara. Uz to, bez većih problema leti i u složenim meteorološkim uvjetima, što također govori o njegovim karakteristikama i kvalitetama“, pojašnjava Hucaljuk.
Prisjećajući se početaka, ovaj nekadašnji pripadnik HV-a kaže da je prva verzija Fenixa nastala za potrebe vatrogasaca. Naime, letjelica je služila da vatrogascima iz zraka pomogne u otkrivanju gdje se nalazi izvor požara, u kojem smjeru se kreće, koji su dijelovi najugroženiji… Prva verzija njegovog drona korištena je u gašenju požara na Lastovu. Kasnije je Fenix korišten i u snimanju 240 kilometara Savskoga nasipa sve od Stare Gradiške do granice sa Srbijom.
Druga verzija Fenixa pravljena je za potrebe policije gdje, ipak, nije završio. Hucaljuk kaže kako je cijeli projekt baziran na to, čemu su prilagođavane i karakteristike drona. Međutim, iako je dron postao operativan, a kako se iz MUP-a RH nitko nije javljao, Fenix je iskorišten za sasvim druge namjene. Naime, nova verzija Fenixa korištena je za precizno snimanje iz zraka poljoprivrednih površina u Slavoniji.
Tri godine od ideje do realizacije
Sam projekt razvijanja Fenixa trajao je tri godine. Toliko je trebalo od ideje pa do trenutka kada je letjelica poletjela. Njegova cijena na tržištu iznosi od 20.000 do 30.000 eura u zavisnosti od opreme i vrste senzora koji se ugrađuju u njega.
„Upravo je oprema najveći problem. Naime, ništa od opreme i materijala koje sam koristio nije kupljeno u Hrvatskoj. Sve sam kupovao putem interneta u SAD-u, Kini, Njemačkoj, Bugarskoj… Na to sam jednostavno prinuđen jer takve opreme u Hrvatskoj nema. Osim truda, ideje i iskustva koje smo uložili, ništa drugo nije hrvatsko“, ističe Hucaljuk.
U međuvremenu, krenuo je i u razvijanje novoga modela Fenixa koji će, kako kaže, biti još boli i kvalitetniji, iako još ne želi govoriti o njegovim karakteristikama. Također, razmišlja i o mogućnosti da krene i sa serijskom proizvodnjom Fenixa. Međutim, to prije svega ovisi o interesu kupaca, ali i zainteresiranih partnera.
„Mislim kako bi Fenix svakako našao mjesto na tržištu, posebno jer bi se mogla u njega ugrađivati oprema po želji. Koncentrirali smo se na civilnu upotrebu, kao što su razna geodetska snimanja, snimanja stanja deponija otpada, poljoprivrednih zemljišta, kolonija ptica u nacionalnim parkovima…
Tko zna, možda se javi i policija. Jedan ovakav model bio bi izuzetno koristan u situacijama poput izbjegličke krize od prošle godine i slično“, kaže Hucaljuk.
Dodaje i kako korištenje dronova danas nije više luksuz nego potreba koja cijeli posao ubrzava, ali i pojeftinjuje. To pojašnjava preciznim snimanjem poljoprivrednih zemljišta koje su obavili u Slavoniji.
„Prije svega, oprema instalirana u dron omogućava izuzetno precizne snimke iz zraka. S druge strane, traktori i vozila u vrijeme kiša i velike vlage ne mogu ući u polja i raditi, što dronovima ne smeta. I na kraju, puno brže se sve odradi iz zraka nego sa zemlje, a mnogima je danas vrijeme novac. U konačnici, snimanje iz zraka uz pomoć dronova je jeftinije. Dronovi više nisu samo namijenjeni vojsci za osmatranje i ratovanje iz zraka, nego se mogu koristiti i u masi drugih stvari. Na nama je da to i omogućimo. U svijetu su mogućnosti dronova, koje su ogromne, već prepoznate tako da su postali dio svakodnevne upotrebe. Vjerujem da će i na ovim prostorima te mogućnosti, također, ubrzo biti prepoznate“, zaključio je Hucaljuk.
Izvor: Al Jazeera