Drugi krug predsjedničkih izbora u Češkoj

Birači odlučuju o kandidatima, veteranu ljevice Milošu Zemanu ili ministru vanjskih poslova Karelu Schwarzenbergu, aristokratu s desnice.

Česi su ponovno pozvani na birališta kako bi u petak i subotu u drugom krugu prvih direktnih predsjedničkih izbora odlučili koji će od dvojice proevropskih kandidata, veteran ljevice Miloš Zeman ili ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg, aristokrat s desnice, biti novi šef države.

Rezultat se čini vrlo neizvjesnim, pošto su dvojica natjecatelja u prvom krugu 11. i 12. januara bili gotovo izjednačeni: Zeman s 24,2 posto, a Schwarzenberg s 23,4 posto.

Bez obzira na to ko pobijedi u subotu poslije podne, 10,5 milionska Češka okrenut će novu stranicu odlaskom euroskeptika Vaclava Klausa kojem dugi petogodišnji mandat istječe 7. marta.

Kandidat Stranke građanskih prava (SPOZ) i premijer od 1998. do 2002, socijaldemokrat Miloš Zeman, ekonomist po struci, ponekad je optuživan za populizam.

CMKOS podržava Zemana

Popularan je u pokrajinama koje su teško pogođene ekonomskim reformama, recesijom i nezaposlenošću od 9,4 posto.


Ivan Orlić o predsjedničkim izborima u Češkoj

Schwarzenberg (75), bivši saradnik Vaclava Havela, pisca i disidenta iz doba komunizma, bio je ministar vanjskih poslova od 2007-2009, te ponovno od 2010.

Humanistički obrazovan uživa podršku u Pragu i drugim velikim gradovima. Konzervativni političar karizmatik je i favorit umjetničkih krugova, građana i mladih urbanih ljudi.

Glavna sindikalna središnjica CMKOS podržava Zemana i drži Schwarzenberga suodgovornim za nepopularne mjere štednje, koju provodi Vlada desnog centra premijera Petra Nečasa, pogođena korupcijskim skandalima.

Zadnjih dana kampanja je ušla u "prljavu fazu", napisao je u utorak dnevnik Hospodarske Noviny, aludirajući na uvrede upućene Schwarzenbergu, koji je progovorio o osjetljivom pitanju Benešovih dekreta.

Nakon Drugog svjetskog rata tadašnji predsjednik Čehoslovačke Eduard Beneš potpisao je izgon tri miliona Nijemaca i Austrijanaca iz Sudeta i naredio zapljenu njihove imovine.

"Što smo učinili 1945. danas bi bilo osuđeno kao teško kršenje ljudskih prava i predsjednik Beneš bio bi pozvan pred Haški sud", rekao je Schwarzenberg u televizijskoj debati.

Treći šef države

Time je navukao na sebe bijes Zemana i njegovog zaštitnika, sadašnjeg predsjednika Vaclava Klausa.

Protivnici su Schwarzenberga optužili za manjak domoljublja, a "pročešljali" su i njegovu porodicu, pa su tako zamjerili što mu supruga ne govori češki i što je njezin otac pripadao nacističkoj stranci NSDAP.

Novi šef države bit će treći od nezavisnosti 1993. godine.

Prvi je bio jedan od vođa Baršunaste revolucije Vaclav Havel, koji je umro 2011. godine. I Havela i Klausa izabrao je parlament koji je tek u februaru 2012. godine promijenio izborni zakon, pa se predsjednik sada bira direktno.

Češki predsjednik nema velike ovlasti, ali imenuje ili razrješava premijera i druge članove Vlade, te potvrđuje zakone koje donosi Parlament. Međutim, ima pravo na njih uložiti veto.

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.