Drugi ruski konvoj blizu ukrajinske granice

Pobunjenici su tražili punu nezavisnost (EPA)

Zamjenik ruskog ministra za hitne situacije Vladimir Stepanov izjavio je u četvrtak da se konvoj s humanitarnom pomoći za Ukrajinu nalazi blizu granice.

Specijal: Kriza u Ukrajini

”Humanitarna pomoć od gotovo 2.000 tona nalazi se u Rostovskoj oblasti u gradu Donjecku. On sadrži hranu i druge neophodne stvari, među kojima filtere za vodu i električne generatore”, rekao je Stepanov.

Vijest o novom konvoju dolazi nakon što su prošlog mjeseca Ujedinjeni narodi sazvali hitnu sjednicu zbog ulaska prvog ruskog konvoja na teritoriju Ukrajine bez odobrenja službenog Kijeva.

Ukrajina je optužila Rusiju za invaziju nakon što su ruski kamioni prešli granicu, dok su zapadne sile optužile Rusiju za kršenje ukrajinskog suvereniteta.

Ukrajina je tvrdila da se u konvoju nalazi vojna oprema, dok je Rusija kazala da je riječ o humanitarnoj pomoći.

Govoreći o novom konvoju, Stepanov je rekao da je on bio spreman da krene u Ukrajinu još prije tri sedmice, ali da Kijev do danas nije odgovorio na ruski zahtjev.

Provjera borbene spremnosti

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je u četvrtak provjere borbene spremnosti jedinica na krajnjem istoku zemlje, javlja Itar-Tass, pozivajući se na ministra odbrane Sergeja Šojgua.

Šojgu je na sastanku zapovjednika oružanih snaga kazao da je snagama naređeno da budu u punoj borbenoj spremi u 10:00 sati ujutro po moskovskom vremenu.

Radi se o vojnim jedinicama istočnog vojnog okruga, u koje spadaju i područja koja graniče s Kinom i Japanom.

Borbena spremnost jedinica na Uralu i području Volge provjerena je u junu.

Putin je u srijedu optužio Zapad da je stvorio krizu u Ukrajini kako bi “vratio NATO u život” i poručio da nema namjeru krenuti u novu utrku u naoružanju, ali da će Rusija odgovoriti na svaku sigurnosnu prijetnju.

Porošenko: Veća autonomija istoku

Ranije je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko obećao donijeti zakon koji bi dao veći stepen autonomije regijama na proruskom Istoku, gdje se separatisti protiv Vladinih snaga bore već pet mjeseci.

NATO: Na istoku ukrajine 1.000 ruskih vojnika

Oko 1.000 ruskih vojnika je na istoku Ukrajine, uz značajnu količinu opreme, a još je oko 20.000 vojnika grupirano duž granice između dvije zemlje, saopćio je za AFP izvor u NATO-u.
“Naša trenutna procjena je da Rusi i dalje imaju značajno i stvarno prisustvo duž granice s Ukrajinom”, opisao je oficir NATO-a u četvrtak, procijenivši da sada ima oko 20.000 raspoređenih vojnika.
“Osim toga, Rusija i dalje snabdijeva separatiste sofisticiranom vojnom opremom”, optužio je on.
“NATO nastavlja da poziva Rusiju da pronađe političko rješenje krize, zajedno s međunarodnom zajednicom i ukrajinskom vladom”, dodao je ovaj vojni izvor i precizirao da je NATO “još uvijek vrlo zabrinut krizom”.

Porošenko je u srijedu rekao da će Ukrajina ostati suverena, ujedinjena zemlja, pod uvjetima mirovne mape puta odobrene prošlog petka, ali i da će dijelovi istoka pod pobunjeničkom kontrolom dobiti specijalan status.

Porošenko je pobunjenicima ponudio mir, rekavši da će zakon dati “specijalan status” dijelovima Donjecka i Luganska koji oni kontroliraju.

“Minsk predviđa obnovu i prezervaciju ukrajinskog suvereniteta na cijeloj teritoriji Donbasa, uključujući i dijelove pod kontrolom pobunjenika”, kazao je Porošenko.

Predsjednik je rekao da primirje nije lako održavati, jer su pobunjenici stalno pokušavali isprovocirati snage Kijeva, iako se većina ruskih trupa povukla preko granice.

“Posljednje informacije naših obavještajnih agencija kažu da je 70 posto ruskih snaga napustilo zemlju”, rekao je on.

“Ovo ojačavana našu nadu da mirovna inicijativa ima šansu za uspjeh.”

Uspješna inicijativa

Američki State Department je u srijedu ocijenio da bi djelomično povlačenje ruskih jedinica s ukrajinske teritorije, ako se dogodi, predstavljalo “dobar prvi mali korak”.

Zamjenica glasnogovornika State Departmenta Marie Harf je komentirala da oni nisu u mogućnosti neovisno provjeriti te tvrdnje.

“Svaki napredak prema smirenju je pozitivan, ali preostaje još puno posla”, nastavila je. “Da su te tvrdnje tačne, to bi bilo daleko od zadovoljavajućeg, ali bi bio dobar prvi mali korak.”

Ona je naglasila da se primirje i dalje uglavnom poštuje, iako je bilo nekoliko kršenja tokom noći.

Ukrajinska vojska zabilježila je najmanje šest kršenja prekida vatre, ali kažu da nije bilo žrtava.

Pomoćnica državnog sekretara za evropske poslove Victoria Nuland insistira na nužnosti povlačenja svih stranih jedinica i opreme sa ukrajinske teritorije, na osiguranju granica te pokretanju decentralizacije i amnestije.

Ona je u potpunosti odbacila izjave ruskog predsjednika, koji je optužio Zapad da koristi krizu u Ukrajini za “oživljavanje” NATO-a.

Evropljani za Ukrajinu u EU

Većina Evropljana misli da Ukrajini treba ponuditi članstvo u Evropskoj uniji, ali su podijeljeni treba li biti primljena u NATO, prema velikom istraživanju javnoga mišljenja objavljenom u srijedu.

EU je potpisao sporazum o slobodnoj trgovini s Ukrajinom, ali joj nije ponudio izglede za konačno članstvo.

Vlada Ukrajine je prošlog mjeseca rekla kako će tražiti članstvo u NATO-u, ali to je proces koji može potrajati godinama i nije sigurno hoće li saveznici u NATO-u prihvatiti Ukrajinu.

Veliko godišnje istraživanje javnoga mišljenja u Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji i Evropi pokazalo je da 52 posto Evropljana misli kako EU treba ponuditi članstvo Ukrajini, dok je 43 posto ispitanika bilo protiv.

Čak 68 posto Amerikanaca je u anketi podržalo da Ukrajina postane članica NATO-a, ali su Evropljani u tom pitanju podijeljeni – 46 posto njih kažu da Ukrajina treba postati članica NATO-a, dok 47 posto kaže da ne treba.

Prema ugovoru NATO-a, napad na bilo koju državu članicu smatra se napadom na sve njih i obavezuje savez da brani žrtvu napada.

Podrška sankcijama

Ukrajina tvrdi kako je žrtva direktnog napada ruskih snaga.

Ovi rezultati su među zaključcima Transatlantskih trendova 2014, godišnjeg istraživanja javnog mišljenja koje su proveli German Marshall Fund iz Sjedinjenih Američkih Država, američki institut i Campagnia di Sao Paolo, privatna italijanska fondacija.

Istraživanje obuhvata 10 evropskih zemalja – Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku, Grčku, Italiju, Holandiju, Poljsku, Španiju, Švedsku, Tursku, te Rusiju i Sjedinjene Američke Države.

Ispitano je gotovo 1.000 ljudi u svakoj zemlji tokom juna, osim u Rusiji, gdje je uzorak bio 1.500.

Čak 71 posto Evropljana i 52 posto Amerikanaca je bilo protiv da Zapad vojno opskrbljuje Ukrajinu.

Poljska je bila jedina zemlja obuhvaćena istraživanjem u kojoj je većina ispitanika odobrila slanje vojne opreme.

Izražena je snažna podrška politici sankcija koju SAD i EU provode protiv Rusije zbog njene upletenosti u rat u Ukrajini.

Duboki jaz

Više od 60 posto ispitanika u zemljama EU-a i SAD-a misli kako treba uvesti strožije privredne sankcije protiv Rusije zbog njenih akcija u Ukrajini.

Istraživanje je pokazalo duboki jaz u tome kako ljudi u Rusiji i na Zapadu gledaju na ukrajinsku krizu.

Većina Amerikanaca i Evropljana smatra da EU treba nastaviti privrednu i političku podršku Ukrajini, čak i uz rizik sukoba s Rusijom.

Većina Rusa isto tako misli da Rusija treba djelovati kako bi zadržala svoj utjecaj nad Ukrajinom, čak i ako bi to vodilo sukobu s EU-om.

Izvor: Al Jazeera i agencije