Države regije neće se međusobno blokirati na putu ka EU

Zemlje Zapadnog Balkana u Beču su se obavezale da neće jedna drugu blokirati na evropskom putu, kao i da će uložiti veće napore za napredak u unutrašnjim reformama.

Deklaracijom Konferencije o Zapadnom Balkanu u Beču zemlje učesnice su se obavezale da međusobne nesuglasice neće zloupotrijebiti jedna protiv druge u procesu evropskih integracija, kao i da privhataju podršku Evropske komisije u rješavanju bilateralnih sporova.

Prihvatajući sve što su zemlje regije do sada učinile u popravljanju unutrašnje situacije, zaključeno je da je potrebno više napora kako bi se ubrzali domaći reformski procesi, pogotovo kada je riječ o vladavini prava, upravljanju privredom i reformi javne administracije, kao i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

U Deklaraciji se navodi da su potrebni konkretni koraci političkih lidera Zapadnog Balkana ka trajnom pomirenju u regiji, što je ključno za stabilnost i podršku stvaranja Jugoistočne Evrope sposobne da prevaziđe naslijeđe prošlosti.

Normalizacija odnosa Kosova i Srbije

Premijeri Kosova i Srbije potvrdili su, kako se navodi u zaključku Samita, odlučnost da intenziviraju proces normalizacije.

Također, potrebno je da se povećaju napori u iznalaženju kompromisa između Makedonije i Grčke kada je riječ o nazivu nekadašnje jugoslovenske republike.

Zemlje Zapadnog Balkana su se složile da je “radikalizam, terorizam i nasilni ekstremizam prevashodno stranih boraca koji se bore u Siriji i Iraku zahtjeva jačanje saradnje i veću razmenu informacija”.

Kada je riječ o ilegalnoj migraciji, naglašen je značaj pripreme konferencija na visokom nivou koja će se baviti izazovima zapadno-balkanske rute.

Poboljšanje uslova za život u regiji, posebno osiguravanje realne perspektive za budućnost mladih i povećanje njihovog povjerenja u institucije, ključni je cilj reformskog procesa.

Stotine miliona eura za infrastrukturu

Na najvažnijem političkom događaju za regiju u ovoj godini dogovoreno je da Evropska unija izdvoji 600 miliona eura za regionalne infrastrukturne projekte.

Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn pred početak Bečke konferencije najavio je kako će ove godine za projekte u oblasti transportne infrastrukture biti izdvojeno 600 miliona eura, od čega se 200 miliona eura odnosi na sredstva koja je osigurala EU.

Uz sve kreditne aranžmane, EU planira u narednom periodu u projekte infrastrukture uložiti gotovo milijardu eura.

Austrijski vicekancelar i ministar privrede Reinhold Mitterlehner rekao je novinarima da su potvrđena 24 projekta, koji će biti realizirani narednih godina u vrijednosti od oko 7,7 milijardi eura, čime treba biti postignut rast bruto domaćeg proizvoda od jedan posto godišnje u zemljama Zapadnog Balkana, s ciljem da se u narednih 15 godina otvori 200.000 novih radnih mjesta.

Dogovoreni paket podrške predviđen je za 10 različitih perioda, među kojima je autoput Niš – Priština – Drač, kao i modernizacija željezničke pruge između Beograda i Sarajeva.

Autoput Niš – Priština – Drač bio je tema jednog od prvih sastanaka u čwtvrtak u Beču, a prisustvovali su mu premijeri Srbije i Albanije, Aleksandar Vučić i Edi Rama, kosovski premijer Isa Mustafa te evropski zvaničnici.

Vučić je rekao da Srbija već krajem 2016. godine može početi radove na izgradnji dionice od 77 kilometara tog autoputa, a premijer Albanije je kazao da je neophodno da Evropa podrži zemlje Zapadnog Balkana konkretnim projektima.

EU da podrži nadu u budućnost

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je po završetku Konferencije zadovoljstvo dinamičnom saradnjom u regiji Zapadnog Balkana, istakavši da EU mora podržati nadu i budućnost regije, što već i čini.

Ona je ukazala da su se premijeri regije, bez prisustva austrijskog i njemačkog kancelara, kao i predstavnika Evropske komisije, sastajali i razgovarali o problemima.

“Zahvaljujući tome, sada imamo niz rezultata, kao što je današnje potpisivanje sporazuma o razmjeni mladih”, poručila je Merkel, koja je posebno zadovoljna čienjicom da su uoči Samita riješeni brojni bilateralni problemi, poput sporazuma u dijalogu Srbije i Kosova.

Evropski komesar Hahn je naglasio kako je albanski premijer Rama u srijedu navečer, tokom susreta s nevladinim sektorom organiziranom uoči samita, na kojem je učestvovao i premijer Srbije Vučić, istakao da je prije godinu bio sumnjičav da će se tako što ikada desiti, javlja Anadolija.

“Sada se potpuno normalno održavaju bilateralni i multilateralni sastanci. To je jasan putokaz da se sada treba dati novi impuls i mi želimo da se veća povezanost ostvari u domenu transporta”, istakao je Hahn.

Zapadni Balkan pripada Evropi

Premijer Srbije izjavio je da zemlje Zapadnog Balkana pripadaju Evropi i žele da budu u EU, ali i podvukao da regija na EU ne glada kao na bankomat, već kao na organizaciju s kojom dijeli iste vrijednosti.

Vučić se novinarima obratio zajedno s njemačkom kancelarkom Merkel, visokom predstavnicom za vanjsku politiku i sigurnost EU-a Federicom Mogherini i austrijskim kancelarom Wernerom Faymannom ispred čitave regije i rekao da “ne tražimo pomoć, niti molimo Evropljane da nas prihvate takvi kakvi smo danas”.

Zemlje Zapadnog Balkana, ponovio je Vučić, pripadaju Evropi te dodao: “Iako smo iz različitih zemlja i naroda, delimo uglavnom iste vrednosti.”

Dačić: Stanje nije tako idilično

Ministar sponjih poslova Srbije Ivica Dačić istakao je pozitivnim skupove kao što je Bečka konferencija, ali i rekao da stanje na Zapadnom Balkanu nije tako idilično.

“Pozivam sve da se samo jedan dan ne govori o budućnosti, a ostale da se vraćamo u prošlost. Poslednjih meseci prostor Zapadnog Balkana bio je mesto sa mnogo prejakih reči. Raduje me što se neko bavi nama, jer mi se u prisustvu razrednog starešine znamo ponašati. Međutim, kada to izostane, na Zapadnom Balkanu je ponašanje isto kao kod nemirne dece i loših učenika koji beže od svojih obaveza”, naveo je Dačić.

Ministar vanjskih poslova Makedonije Nikola Poposki pozvao je članice EU-a na saradnju u oblasti investicija, ekonomije, ali i migrantske krize.

“Veoma je važan gest što su vodeće zemlje EU-a, uz podršku Evropske komisije, spremne pomoći zemljama Zapadnog Balkana kako bi se donio boljitak”, naglasio je Poposki.

Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz naglasio je da se iz Beča želi poručiti kako “Evropa nije kompletna bez Balkana”.

“Želimo poručiti da Zapadni Balkan ima evropsku perspektivu. Ovo nije prilika samo da se sastanemo, već i da razgovaramo o konkretnim projektima da se zaključe. Posebno su važni projekti u oblasti infrastrukture za region”, naveo je Kurz.

Voditi računa o mladima

Istakao je da će se u sklopu priče o Zapadnom Balkanu voditi računa i o mladima.

Austrijski ministar vanjskih poslova istakao je da se, u skladu s tim, u narednom periodu mora povećati intenzitet razmjene mladih te da se uklone “granice u tom području”.

U narednom periodu najavljuju se brojni projekti u oblasti infrastrukture – kako saobraćajne, tako i energetske.

Težište je na izgradnji Jadransko-jonske autoceste, koja bi, preko Grčke, povezala Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sloveniju i Italiju.

Kada je u pitanju energetska oblast, najavljuju se projekti koji će značiti povećanje izvoza električne energije te izgradnje Transjadranskog gasovoda preko Zapadnog Balkana.

Izvor: Al Jazeera i agencije