Državi je najlakše zavući ruku u džep radnika

Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH tražila izjašnjenje Vlade FBiH o spornom zakonu (EPA)

Piše: Vedrana Maglajlija

“Uzmite teoretski situaciju da nezakonito dobijete otkaz. Nakon godinu dana sudskog procesa, donese se pravosnažna presuda da vam poslodavac treba isplatiti vaš lični dohodak za 12 mjeseci – vi biste trebali dobiti naprimjer 10.000 KM, a uz zatezne kamate još samo dodatnih 20 KM, jer one sada iznose 0,2 posto. Tako poslodavac može razvući sudski postupak godinama, jer njemu ta zatezna kamata praktično ništa ne znači. A vi za isto to vrijeme niste mogli plaćati rate kredita, komunalne usluge, i vama je i dalje zatezna kamata na ta dugovanja 12 posto. To je jedan potpuno neravnopravan položaj u koji su dovedeni radnici”, objašnjava delegat Socijaldemokratske partije BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH Željko Mirković.

On je podnio inicijativu Ustavnom sudu FBiH za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o visini stope zatezne kamate usvojenih u Domu naroda Parlamenta FBiH, prema kojima je godišnja zatezna kamata od 12 posto na dugovanja javne uprave i državnih firmi za radnička potraživanja proistekla iz radnog odnosa snižena 60 puta –  na 0,2 posto. Istovremeno, je ostavljena visina zatezne kamate od 12 posto u slučaju dugovanja radnika.

Sporni zakon je, ističe Mirković, donesen po hitnoj proceduri da bi izazvao što manje pažnje javnosti, a, kako dodaje, po hitnoj proceduri donose se samo zakoni u slučaju vanrednih situacija, kao što su naprimjer elementarne nepogode, čime je prekršen poslovnik parlamenta.

To je jedan od razloga, kaže, zašto traži ocjenu ustavnosti, a drugi je moralne prirode.

“Država je najveći dužnik, prvo Vlada FBiH, koja je svojim nesmotrenim odlukama napravila niz grešaka i stvoren je ogroman dug. Samo u Unsko-sanskom kantonu prosvjetnim radnicima se u glavnici duguje 70 miliona KM, to je kada se uzme u obzir zatezna kamata više od 120.000 KM. Neko će reći šta će kanton, kako će to isplatit, ali ja se pitam šta će ljudi, zašto država nije reagovala kada je stvarala dug, da ne dođe do toga.”

‘Lakše izmirenje duga radnicima’

Vlada Federacije BiH je na nedavno održanoj sjednici utvrdila tekst izjašnjenja na zahtjev Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH u vezi sa ovim spornim zakonom.

Tu se navodi da je cilj brže i lakše izmirenje glavnog duga iz osnova radnog odnosa, prije svega za one pravne osobe koje imaju problem s likvidnošću. Također, kako se dodaje, to doprinosi i zaštiti likvidnosti budžeta kod institucija vlasti na federalnom i nivou kantona, grada i općine.

Istovremeno je Administrativna komisija Doma naroda Parlamenta FBiH donijela odluku kojom je delegatima povećana naknada za 200 KM po osnovu troškova za odvojeni život.

“Zatezna kamata ima svoj penalizirajući karakter, da bi se neredovne platiše primorale da potraživanja izmiruju redovnije, ukoliko uzmemo u obzir veliki broj radnika koji već sada imaju problem da naplate potraživanja iz radnog odnosa. Da li će ovo dovesti i do još većeg izbjegavanja plaćanja obaveza prema radnicima?”, pitaju se iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.

Kako nam je rečeno, sa izjašnjenjem Vlade upoznati su preko medija, jer nisu dobili zvanični odgovor.

“Ombudsmeni su prilikom donošenja odluke o provođenju istrage u ovom predmetu uzeli  poziciju u kojoj se može naći lice kojem je nezakonito prestao radni odnos. U periodu kada određeno lice ne može da ostvaruje prihode njegove obaveze ne miruju (računi za komunalne usluge, ukoliko isto ima kredit i drugo), ukoliko to lice ne izmiruje potraživanja na njegov dug plaćat će se zatezne kamate od 12 posto, dok na njegova potraživanja prema poslodavcu plaćat će se 0,2 posto. To nameće pitanje da li se radnik stavlja u diskriminirajući položaj u odnosu na ostala lica koja imaju određena neizmirena potraživanja?”, dodaju iz ove institucije.

‘Zašto nisu isplaćivali plate na vrijeme’

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH kažu da su odmah reagirali na ove izmjene i dopune zakona, još dok su bile predložene.

“Ovo je apsurdno šta sve pada na pamet našoj izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Zašto nisu izmirivali svoje obaveze na vrijeme, nego sada uvode ove mjere, što se ne isplaćuju plate. Oni su svi učinili krivčno djelo neisplaćavanje plate, a prema krivičnom zakonu to je od jedne do tri godine zatvora”, ističe Ismet Bajramović, predsjednik sindikata.

Kako dodaje, da je poštovan Zakon o izvršnom postupku, do ove situacije ne bi došlo.

“Mi smo imali Zakon o izvršnom postupku koji je nekada propisivao da vlada u svom budžetu planira pet posto za isplatu po pitanju takvih presuda. Onda su oni to smanjili pod pritiskom Međunarodnog monetarnog fonda. Onda je na Ekonomsko-socijalnom vijeću usaglašeno 2,5 posto, pa je opet smanjeno. Da je Zakon o izvršnom postupku potpuno poštivan, kao i zakoni o radu i kolektivni ugovori, ne bi nikad morali imati zatezne kamate.”

Prema podacima Poreske uprave Federacije BiH iz prošle godine, najveći dužnici su oni sa većinskim udjelom državnog kapitala u vlasništvu. To su Željeznice Federacije BiH, GRAS, rudnici Kakanj, Kreka i Breza.

Potraživanja Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje na kraju prošle godine, bez kamata, bila su više od jedne milijarde KM, od čega su pola javna preduzeća i ustanove.

Najveći dužnici su Željeznice FBiH, rudnici mrkog uglja, osim Banovića, Gračanice i Đurđevika, GRAS Sarajevo…

Predsjednik Samostalnog sindikata željezničkih radnika u Bosni i Hercegovini Ernes Husarić kaže da njihovi radnici godinama potražuju ono što im pripada.

“Međutim, tu odlučuju tajkuni koji finansiraju političare i oni po sebi kroje zakon. Nije bilo ni javne rasprave prije usvajanja zakona, nije bilo konsultacije sa socijalnim partnerima, i to je jedan minus. Kod nas radnici potražuju razliku plaće, uplate doprinosa, nama od 2000. godine nema uplate doprinosa.”

‘Blizu 200 miliona nenaplaćenih koncesija’

Ipak, prema mišljenju ekonomskog analitičara Mateja Živkovića, postoji dosta zloupotreba, što, dodaje, pokazuju, konkretni slučajevi gdje su oni koji su tužili državu, državne firme i javnu upravu, namjerno otezali sa postupkom kako bi naplatili još više kroz zatezne kamate.

“Sasvim sigurno da onaj koji pruža uslugu, ako neko ne platiti račun tri mjeseca, naprimjer za struju, on će vam uskratiti uslugu, pa ćete imati samo za ta tri mjeseca zatezne kamate. A imate situaciju kada se radnici vrate na posao, pa onda tuže za razdoblje u kojem nisu bili na poslu, ukoliko se nešto nezakonito dogodilo prilikom prekidanja radnog odnosa, tako da se ne mogu poistovjećivati te dvije stvari.”

Smatra da bi možda rješenje za zloupotrebe bilo da se, kada postupak počne, zatezne kamate ne obračunavaju.

“Također, zateznu kamatu bi trebalo regulirati na godišnjoj razini, ovisno o tome kakve su bankarske stope prema realnom sektoru ili prema klijentima pa eventualno to udvostručiti, to bi bilo devet, deset posto. S druge strane, ako radikalnije smanjite zatezne kamate vi potičete one koji ne poštuju obveze da to i dalje ne čine.”

Međutim, Mirković kaže da je ‘najlakše zavući ruku u džep radnika’, dok vlada ne naplaćuje tamo gdje bi mogla dobiti velika sredstava.

“Mi ćemo radije dići kredit i radnicima oporezovati topli obrok, a nećemo uzeti od onih koji trebaju platiti, kao što su nenaplaćene koncesije. Imamo više od 900 benzinskih pumpi, kladionice, telekome, od kojih vlast ne ubire ni jednu marku. Imam procjenu Federalne komisije za koncesije da je to blizu 200 miliona KM, a u budžetu piše nula. Sve pogoduje krupnom kapitalu.”

Kako zaključuje, obični čovjek koji živi od svog rada je na svaki način zanemaren, a sporni zakon je još samo jedan dokaz za to.

Izvor: Al Jazeera