Državni sekretar pred velikim izazovima

John Kerry je 68. po redu američki državni sekretar i odlikovani je veteran rata u Vijetnamu (AP)

John Kerry, doskorašnji demokratski senator iz Massachusettsa i predsjednički kandidat 2004. godine, položio je zakletvu za državnog sekretara, zamijenivši dosadašnju šeficu američke diplomatije Hillary Clinton, pišu u subotu američki mediji i navode najveće izazove koji ga očekuju, od nuklearnih ambicija Irana do klimatskih promjena.

“Bilo mi je čast položiti zakletvu i jedva čekam da se bacim na posao”, rekao je Kerry poslije ceremonije polaganja zakletve pred sutkinjom Vrhovnog suda Elenom Kagan, u prisustvu supruge Terese Heinz, kćerke Vanesse, brata Camerona i kolega iz Senata.

Posljednje četiri godine 69-godišnji Kerry je predsjedao moćnim senatskim Odborom za vanjske poslove. Bivši vijetnamski veteran igrao je jednu od ključnih uloga u oblikovanju američke vanjske politike i nacionalne sigurnosti u nizu pitanja, od Afganistana i Pakistana do neširenja nuklearnog naoružanja i klimatskih promjena. Posebno je, imajući u vidu da njeguje lične odnose s pakistanskim vođstvom, priskakao u pomoć kada bi američko-pakistanski odnosi zahladili.

Zabrinutost zbog uloge ‘svjetski policajca’

Kerry će se u narednom razdoblju, tvrde analitičari, posebno morati nositi s izazovima poput iranskih nuklearnih ambicija, nepredvidivog ponašanja Sjeverne Koreje, također po pitanju nuklearnog naoružanja, brzorastuće ekonomije Kine, klimatskim promjenama, demografijom, ratom u Siriji, koji bi se mogao “preliti” u susjedne zemlje, a tu je uvijek i spektar iznenadnih, neočekivanih međunarodnih kriza, poput krize u Maliju.

Amerika je, podsjeća NBC News, upravo ono što je u svom oproštajnom govoru izrekla Hillary Clinton, “zemlja bez koje se ne može”, a to pokazuje i slučaj Malija. Naime, iako je Francuska poduzela intervenciju u toj afričkoj zemlji, jedino SAD posjeduje flotu transportnih aviona C-17 i aviona-tankera KC-135 da bi ta akcija uopće bila moguća. Operacija u Maliju je, ustvari, izrasla iz američke uloge u operaciji NATO-a u Libiji.

No, profesor Michael Mandelbaum sa Univerziteta “John Hopkins” tvrdi da bi se puni učinak dobio tek kada bi Amerikanci na terenu razmjestili svoje jedinice.

“A mi to nećemo učiniti”, uvjeren je Mandelbaum.

Nadalje, iako će Pentagon biti problem Chucka Hagela, novog američkog državnog sekretara brine činjenica što uloga Amerike kao “svjetskog policajca” šteti ugledu SAD-a u očima drugih zemalja. U svom nedavnom govoru u senatskom Odboru za vanjsku politiku, Kerry je pokušao objasniti da “američka vanjska politika nije definirana samo bespilotnim letjelicama i razmještanjem borbenih snaga”.

Težak posao uvjeravanja

“Ne možemo dopustiti da izvanredni napori i trud na spašavanju i mijenjanju života budu zasjenjeni ulogom koju smo morali igrati od 11. septembra [2001. godine], ulogom koja nam je nametnuta”, kazao je.

Kerry je također svjestan da je tradicionalna američka uloga zagovornika otvorene ekonomije i slobodne trgovine ugrožena vlastitom fiskalnom nedisciplinom, no najnovije prijetnje se ne mogu riješiti na bojnom polju: strelovit demografski rast u zemljama u razvoju i klimatske promjene. Demografski rast je izrazito zapažen na Bliskom istoku, a sam Kerry je rekao da mu je, tokom niza posjeta Siriji, predsjednik Bashar al-Assad kazao da “svake godine ima 500.000 mladih koji navrše 18 godina i koje nema gdje smjestiti i dati im posao”.

Što se klimatskih promjena tiče, Kerry će imati težak posao uvjeriti Kinu da pristane na mjere smanjenja emisije gasova s efektom staklenika. Jedino što je prošle sedmice mogao ponuditi je nada da će on i čelnici u Pekingu “moći bolje iskoristiti obostranost interesa i zajedništvo ciljeva”.

John Kerry je 68. po redu američki državni sekretar i odlikovani je veteran rata u Vijetnamu. On nije želio kazati koju će zemlju prvo posjetiti na novoj dužnosti.

Izvor: Agencije