Duga povijest grčke finansijske krize
Kada na Google tražilici ukucate pojam “grčka kriza”, za manje od sekunde izlistati će se 117 milijuna stranica. O ekonomiji ove zemlje snimljeni su i napisani kilometri novinskih izvještaja. Novi izbori su tu, a i dalje se čini da je grčka ekonomija u jednakom je stanju kao i na početku krize.
Ključni problem s grčkom politikom i političarima, uključujući i stranke i glasače – ili barem najveći dio njih – jest što vjeruju da se njihova dužnička kriza može riješiti biranjem nove vlade. Da je to slučaj, ekonomija zemlje i njena demokracija bile bi u mnogo boljem stanju nego što su danas.
“Ničega previše” – urezano je na Apolonovu hramu u Delfima, mjestu koje je, prema predaji, sam Zeus proglasio središtem svijeta. Čini se da je i danas ovo prigodna poruka njegovim sunarodnjacima.
U šest godina pet bankrota
Od kada se izborila za neovisnost od Otomanskog carstva 1830. godine, Grčka je od 196 godina njih 90 provela u nekoj vrsti financijske krize. A u razdoblju između 1826. i 1932. godine bankrotirala je čak pet puta, zbog nemogućnosti da isplaćuje svoj vanjski dug.
Prema procjeni Brookings Instituta, korupcija je rak-rana Grčke. U toj mjeri da godišnje ekonomiji ukrade između osam i deset posto bruto domaćeg proizvoda. A prema studiji Europske komisije iz prošle godine, Grčka je najkorumpiranija zemlja Europske unije.
Svaki drugi radno sposobni mladi Grk je bez posla, a više od polovice onih u starosnoj grupi između 18 i 34 godine živi kod kuće s roditeljima. Samo 23,9 posto populacije mlađe je od 24 godine. Usporedbe radi, u Saudijskoj Arabiji je taj postotak 47 posto. Drugim riječima, rastuće troškove mirovina treba platiti radna snaga koja je sve malobrojnija.
Gledajući po površini, Grčka je gotovo pet puta veća od američke savezne države Massachusetts, ali je zato BDP Massachusettsa dvostruko veći od Grčkog.
Potencijali ekonomije golemi
No, potencijali njezine ekonomije su golemi. Ako se pogleda samo industrija maslina, nakon Španjolske i Italije, treći je najveći proizvođač maslina na svijetu. Godišnje ih proizvede 300.000 tona, a 90 posto ih izvozi u EU.
Grčka po stanovniku ima dug od gotovo 34.000 eura. Kada bi se jedna na drugu poredale novčanice od pet eura, stvorila bi se gomila visoka 46.000 kilometra.
Grčki put prema oporavku bit će nesumnjivo dug i nema jamstava da će paket pomoći vrijedan 86 milijardi eura, koji je nakon šest mjeseci opiranja prihvatio Alexis Tsipras, ubrzati povratak održivom razvoju. Samo ne spominjte riječ “rezovi”. To više nitko ne želi čuti. Ili provesti. Ali, to će biti problem još jedne nove vlade.
Izvor: Al Jazeera i agencije