Dva Islamska centra u Hrvatskoj na čekanju

Dok islamska zajednica u Sisku iščekuje gradnju Islamskog kulturnog centra, za koji je položen kamen temeljac i početak radova očekuje se na proljeće, za još dva predviđena Islamska centra u Hrvatskoj – u Puli i Osijeku – iako su projekti završeni, početak realizacije nije pobliže definiran.

Za svaki od njih iz različitih razloga – za onaj u Osijeku nakon deset godina napokon je riješena ‘papirologija’ vezana uz zemljište, a u konkretnu realizaciju se još ne kreće iz financijskih razloga. No, u Puli je situacija kompliciranija – još uvijek nije određena ni lokacija izgradnje.

Pula: Odustajanje nakon prosvjeda

Na području Pule i okolice živi više od 5.000 muslimana, a kolika je potreba za centrom, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Puli Esad ef. Jukan ilustrira brojkama – u vjeronauk je uključeno više od 450 djece, a učionica u njihovim prostorijama u središtu Pule raspolaže sa svega 18 mjesta.

‘Ekološko osviješteni’ Centar

Projekt Islamskog kulturnog centra u Puli izradila je ista projektantska kuća koja je izradila hvaljeni Centar u Rijeci. Na 2.000 kvadratnih metara uz molitveni dio predviđeni su uredi, restoran, konferencijska dvorana, učionice za vjeronauk, prostor za mlade i stanovi za vjerske službenike. Cilj, ističe Jukan, nije samo zadovoljavanje vjerskih, nego i kulturnih, nacionalnih i obrazovnih potreba, odnosno svih koje su muslimanu na Zapadu potrebne. Gradit će se, kaže, objekt potreban muslimanima Pule i generacijama koje dolaze kako bi sačuvali svoju vjeru, kulturu i tradiciju.

“Centar je zamišljen kao građevina sa sedam uzvisina, što predstavlja Pulu, koja je smještena na sedam brežuljaka. Arhitekti su na takav način željeli da Centar predstavlja odlike grada u kojem se rađaju već treće generacije muslimana. U izradi korišteni bi bili materijali karekteristični za ovo područje – ručno klesani kamen i beton. Uz poštivanje podneblja u kojem živimo, Islamski centar će u svome radu koristiti od Boga datu sunčevu energiju te će cijelo električno napajanje i grijanje biti pomoću solarnih panela što mu daje oznaku ‘ekološko osviještenog’ Centra”.

Gledajući u apsolutnim omjerima, više od 5.000 stanovnika muslimanske vjeroispovijesti na raspolaganju ima ukupno 400 metara kvadratnih.

Islamska zajednica u Puli je, kaže, s Gradom 2014. godine dogovorila lokaciju gradnje u prigradskom naselju Valmade. No, došlo je do protivljenja dijela stanovnika tog naselja i Grad Pula se, navodi, povukao iz dogovora.

Osnovana je komisija koju sačinjavaju gradski vijećnici i jedan predstavnik Islamske zajednice, a cilj njezinog osnivanja je, pojašnjava, da odluči je li predložena lokacija dobra ili da pronađe drugu adekvatnu.

“Nažalost, komisija do sada nije učinila ništa osim što je nekoliko puta mijenjala predsjednika same komisije. Imamo dojam one stare izreke koja kaže: kada nešto ne želiš, onda oformi komisiju. Mi nećemo odustati”, poručuje Jukan, uz napomenu da zemljište od Pule neće dobiti besplatno, već će ga kupiti.

‘Političko pitanje’

Izgradnju Centra smatra isključivo političkim pitanjem te procjenjuje da će lokacija biti dodijeljena i gradnja započeta tek kada političari ocijene da će im to najmanje štetiti ili kada utvrde da će imati najviše koristi.

Što se tiče raspoloženja građana Pule, Jukan izražava nadu da nemaju ništa protiv svojih sugrađana muslimana, navodeći tome u prilog kako su ankete pokazale da imaju pozitivno mišljenje o izgradnji Centra na prikladnoj lokaciji.

K tome navodi i podatak da je u prosvjedu stanovnika Valmada protiv izgradnje sudjelovalo tek 105 osoba.

“Mislim da je njih 75 dalo svoj potpis protiv građenja. Ako je mjerodavno da 75 ili 105 ljudi odlučuje u gradu od 60.000 stanovnika, onda nam nisu potrebni izbori za gradonačelnika i Vijeće. Pustimo manjini neka odlučuje u ime većine”.

Iako ističe da Islamska zajednica s Gradom Pulom, koji financira određene projekte, ima korektne odnose, u zajednici smatraju da neke ključne probleme muslimana Grad, kako kaže, ne želi ili ne može riješiti – problem, naime, nije samo u Islamskom centru.

“Mi već 30 godina tražimo prostor za ukop muslimana (mezarje), koji do danas nije ni na početku unatoč obećanjima. Zatim problem zapošljavanja visokoobrazovanih muslimana u javnim ustanovama. Musliman, iako ispunjava sve uvjete iz natječaja, veoma teško se može zaposliti kao odgajatelj u vrtiću ili profesor u školi, a da ne pričamo o gradskim javnim poduzećima, gdje se često smatramo ‘došljacima'”, navodi Jukan.

‘Osluškujemo želje i potrebe’

Islamska zajednica u Puli, ističu u gradskoj upravi, osnovana je 1969. godine, a od 1984. godine Medžlis Islamske zajednice smješten je u središtu grada u Ulici Leonarda da Vincija. “Pula je nadaleko prepoznata kako multikulturalna, multietnična i otvorena sredina te ćemo kao i do sada osluškivati želje i potrebe građana te uvažavati konstruktivne prijedloge, ali i voditi računa da se pripadnici svih religija ovdje i dalje osjećaju ugodno. Izgradnja sličnih vjerskih objekata u drugim hrvatskim gradovima pokazatelj je zajedništva koje treba poticati i suživota kojeg treba njegovati”.

Dobri odnosi s Turskom i donacije

Unatoč svemu, uvjeren je da gradnja neće čekati godinama – očekuje da će svu dokumentaciju za početak gradnje imati već iduće godine, a pitanje financija smatra manje važnim.

“Imamo dobre odnose sa Turskom i financiranje neće biti problem. Muslimani Pule su također dobrostojeći, tako da najviše očekujem od nas samih. Svatko od nas će dati svoj maksimum za Centar. Kada to iscrpimo, okrenut ćemo se donacijama. Niti jedna džamija koja je započeta sa gradnjom nije ostala nedovršena, tako da niti naša neće”.

Jukan pritom ističe dobru suradnju sa svim institucijama na području Istarske županije – u kontaktu su s različitim vjerskim i nacionalnim zajednicama te sudjeluju u zajedničkim projektima, a probleme vezane uz izgradnju Centra, navodi, mnogim stranim delegacijama i na državnoj razini prezentirao je muftija Aziz Hasanović.

“Mnogi su se uključili u rješavanje problema. Uz Božju i njihovu pomoć te tome ako dodamo razum koji će prevladati kod političara u Puli, uskoro se vidimo na početku gradnje Islamskog Centra u Puli”, zaključuje Jukan.

Na upite o problemima u vezi izgradnje Islamskog centra i negodovanjima stanovnika Valmada – a mediji su izvještavali i o navodnim raspravama na Velom vrhu, koji se neslužbeno spominjao kao eventualna lokacija – iz gradske uprave odgovaraju da je za realizaciju projekta izgradnje Grad osnovao Povjerenstvo za predlaganje lokacije, koje ima za cilj razmotriti moguće potencijalne lokacije na području Pule.

Osijek: Ishođena građevinska dozvola

Povjerenstvo je, kažu, održalo nekoliko sjednica na kojima se razmatralo više mogućih lokacija s obzirom na prometnu dostupnost, opremljenost infrastrukturom i sl., neovisno o prostorno-planskoj namjeni i imovinsko-pravnim odnosima.

“Islamska zajednica u Puli, čiji su predstavnici u Povjerenstvu, preuzela je obvezu razmotriti predložene i druge lokacije te se s prijedlogom povratno obratiti Povjerenstvu na daljnje razmatranje istih. Sve potencijalne lokacije koje će Povjerenstvo razmotriti nakon prijedloga Islamske zajednice, bit će i predmet postupka izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana, kada će svi zainteresirani građani moći sudjelovati u tim postupcima putem javne rasprave i dati svoje mišljenje”, kažu u Gradu Puli.

Istovremeno, u Osijeku situacija stoji bolje. Nakon deset godina riješeno je pitanje dokumentacije i ishođena je građevinska dozvola.

Moderna izvornost i recentnost

U Islamskom centru u Osijeku, uz molitveni dio, planirane su učionice za vjeronauk, konferencijska dvorana, prostor za kulturne i slične manifestacije, stan za imama, uredi, knjižnica, restoran i abdesthana. Na površini od 3.277 metara kvadratnih građevina će zauzeti 1.590. Visina munare s polumjesecom na vrhu iznosit će 30 metara. Centar će se graditi u ulici Rastanci. Pri odabiru rješenja vodilo se računa o kvaliteti, arhitektonskom oblikovanju, konceptu građevinskog dijela i racionalnosti. Izvornost i recentnost rada su, ističe Delić, iznimne s obzirom na moderno doba.

“Zbog izrazite prostorne skromnosti i trošnosti starog objekta odlučili smo se na ovaj pothvat. Sada već više od 30 godina molitvu obavljamo u svega 50-ak kvadrata i to nam pričinjava poteškoće u normnalnom obavljanju vjerskih dužnosti. Za blagdane te prostorije nisu dovoljne i ako uzmemo u obzir i vrućine s kojima smo se suočavali u mjesecu ramazana, cjelokupna situacija je nedostojna vjerskog objekta i uživanja čovjeka u vjerskim ispunjavanjima svojih obveza”.

Ovaj trenutak, kaže Mirza ef. Delić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Osijek – na čijem području ima 2.500 građana muslimanske vjeroispovijesti – čekali su 40 godina. No, nije sve prošlo bez problema – bilo je, kaže, dosta teškoća u ishođenju potrebne dokumentacije, a jedno vrijeme je došlo do i zamjene parcela, a potom opet povratak na istu, već kupljenu parcelu.

‘Promjena svijesti’

“Obećavalo nam se tada brda i doline, ali ne može se reći da nije bilo problema. Promjenom društveno-političih prilika u Osijeku mijenjala se svijest o gradnji Islamskog centra i kod stanovnika Osijeka. U Gradu i Županiji smo naišli na otvoreno prijateljstvo bez ‘fige u džepu’ i tada se moglo krenuti ozbiljnije na pripremi dokumentacije. Bio bih nepravedan kada ne bih istaknuo sadašnjeg predsjednika odbora Islamske zajednice u Osijeku, gospodina Envera Rečicu, koji je u ulozi predsjednika građevinskog odbora učinio sve kako bismo uživali u ovom trenutku kada imamo građevinsku dozvolu u svojim rukama”, ističe Delić.

Sada je sve, kaže, pitanje financiranja – da bi počela izgradnja, potrebno je naći donatora. U prikupljanju sredstava do sada su sudjelovali osječki muslimani, ali i “prijatelji, ljudi dobrog srca drugih konfesija”, pri čemu način financiranja i moguće donatore određuje Mešihat islamske zajednice na čelu s muftijom Hasanovićem.

Grad i Županija su, kaže, pomogli već samim time što nisu odmogli, a dolaskom na funkcije osoba koje su i trenutačno na vodećim položajima, krenulo je i odobravanje potrebnih dozvola u zadanim i obećanim pravnim okvirima i rokovima.

Zakonski rok – dvije godine

Značajnija sredstava zbog loše financijske situacije, kaže, s tih razina ne mogu očekivati, ali vjeruje da će se i one uključiti u izgradnju kada za to dođe vrijeme. No, s konkretnim datumima, kako kaže, ne žele pretenciozno izlaziti u javnost.

“Gradnja Islamskog centra u Sisku mora dostići određenu fazu iste kako bismo mi mogli početi s gradnjom Centra u Osijeku. Građevinska dozvola vrijedi dvije godine i u tom zakonskom roku mora se početi s izgradnjom”, zaključuje Delić.

Izvor: Al Jazeera