Oglasi

Dva spomenika četniku o državnom trošku

Inicijativu načelnika Berana da se podignu dva spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću osudili su DPS i antifašistička udruženja Crne Gore.
Đurišić je odgovoran za pokolje brojnih civilaWikimedia

Beransko selo Gornje Zaostro, ne slučajno prozvano „crnogorska Ravna gora“, ovih dana se po četvrti put, tokom i nakon Drugog svjetskog rata, nadaleko pročulo. U njemu predsjednik opštine Berane Dragan Kiković i družina hoće po svaku cijenu da podignu spomenik četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. I to o trošku države Crne Gore.

No, prvo o tome ko je Pavle Đurišić.

Kao kapetan Vojske Kraljevine Jugoslavije  učestvovao je u Trinaestojulskom ustanku 1941. godine u Crnoj Gori, ali ubrzo se priključuje četničkom pokretu Draže Mihailovića i italijanskom i njemačkom okupatoru.

O Đurišiću je najdetaljnije i argumentovano pisao crnogorski istoričar dr. Radoje Pajović. On nas je uputio na svoju knjigu Đurišić, koju je objavio prije dvanaest godina.

U njoj piše da je Đurišić, zahvaljujući velikoj podršci Italijana koji su već prve godine Drugog svjetskog rata okupirali Crnu Goru, formirao vojsku od 15.000 pripadnika i sa njom cijelog rata ratovao protiv partizana i komunista.

„Prilikom izvođenja jedne akcije krajem novembra 1942. Đurišić je naredio: "Svakog komunistu - partizana na koga se naiđe ili se u borbi uhvati, likvidirati po kratkom postupku", piše Pajović.

Đurišić je u Kolašinu imao i zatvor u kojem je stradao veliki broj partizana.

Pokolji u Bosni i Sandžaku

Po instrukcijama Dragoljuba Draže Mihailovića, četničkog komandanta iz Srbije, Đurišić sa svojom vojskom napada Foču u avgustu 1942. godine. Meta su mu bili i naoružani protivnici i civili - žene, djeca, starci. Akcija je bila prvenstveno uperena na muslimane i katolike. U Foči su tada četnici počinili velike zločine, navodi Pajović. 

U januaru 1942. Đurišićeve jedinice uništile su 33 muslimanska sela u bjelopoljskom srezu. Tom prilikom ubili su oko 400 naoružanih ljudi i oko 1.000 žena i djece.

U februaru 1943. Đurišićeve snage napale su muslimanska sela u pljevaljskom, čajničkom i fočanskom srezu, gdje je ubijeno 1.200 odraslih muškaraca i 8.000 žena, djece i staraca. Đurišić je izvijestio Dražu Mihailovića kako je masakrirao civilno stanovništvo. Dokument o tom zločinu je sačuvan.

Pajović piše da je Đurišić "postao najveći ratni zločinac na prostoru Crne Gore i Sandžaka, odgovoran je i za stradanje nekoliko hiljada pripadnika NOP-a i za masakr oko petnaest hiljada muslimana, uglavnom neboračkog stanovništva. Na kraju, odgovoran je i za stradanje desetak hiljada sopstvenih četnika i izbjeglica koje je poveo iz Crne Gore u pravcu Bosne".

Nakon sloma četničkog pokreta u Crnoj Gori, plašeći se odmazde partizana, u decembru 1944. četnici Pavla Đurišića krenuli su prema istočnoj Bosni. Đurišić je namjeravao da se probije prema Sloveniji. U borbi na Lijevče polju uhapsile su ga ustaše i sprovele u Jasenovac, gdje je strijeljan.

Đurišića je Adolf Hitler 1944. godine odlikovao Željeznim krstom.

Spomenici ratnom zločincu

Prvi pokušaj da se podigne spomenik Đurišiću datira od početka devedesetih godina prošlog vijeka. Tada je u Gornjem Zaostru postavljen postament koji je ubrzo srušen po nalogu crnogorske vlasti. Prije četiri godine podignut je spomen-kompleks i postament za spomenik Đurišiću, ali su pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice dva puta rušili postolje, po naredbi Ministarstva kulture Crne Gore.

Najnoviju akciju, treću po redu, nedavno je pokrenuo Vojvodski savjet Ujedinjenog ravnogorskog pokreta uz logistiku nevladine organizacije Srpska stvar.

Predsjednik Skupštine opštine Berane i član Odbora za podizanje spomenika Goran Kiković, inače profesor istorije i funkcioner Nove srpske demokratije, najavio je da se planira podizanje dva spomenika Đurišiću: u Zaostru i u Beranama. U Gornjem Zaostru jer je tu bilo sjedište Đurišićevog četničkog štaba, a u Beranama zato što se u njima nalazi spomenik Đoku Pajkoviću, jednom od organizatora Trinaestojulskog ustanka.

Kiković je otkrio: „ Mi već imamo izliven spomenik Pavlu Đurišiću za Zaostro, a tražićemo od Vlade da finansira podizanje spomenika u Beranama“.

U Deklaraciji, koju je nedavno usvojio Odbor za podizanje spomenika Đurišiću, navodi se i ovo: „Zahtijevamo od Skupštine, Vlade Crne Gore i ostalih državnih organa Crne Gore da prihvate našu ruku pomirenja i da Vlada Duška Markovića dozvoli podizanje spomenika komandantu, vođi naših predaka, vojvodi Pavlu Đurišiću stradalom od ustaša u Drugom svjetskom ratu“.

Naravno, najnovija akcija da se Đurišić ovjekovječi  sa dva spomenika naišla je na brojna protivljenja.

'Ne dozvoliti podizanje spomenika'

Crnogorski istoričar dr. Novak Adžić kaže da ne treba dozvoliti, ni po pravu ni po pravdi, podizanje spomenika Pavlu Đurišiću.

„Đurišić je bio promovent svega onoga što osuđuje savremena civilizacija. On je osvjedočeni ratni zločinac koji je vršio masovne zločine protiv civilnog neboračkog stanovništva i bio pobornik politike genocida nad tadašnjim Muslimanima ne samo u Crnoj Gori, nego i prema Muslimanima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini“, rekao je Adžić.

Đurišić je, dodaje Adžić, kao četnički komandant bio masovni ubica,  propovijedao je šovinizam i rasizam, provodio genocid nad muslimanskim i drugim življem, sarađivao sa italijanskim i njemačkim okupatorom, bio okorjeli protivnik crnogorskog identiteta...

„Zbog svega toga inicijativu o podizanju spomenika Đurišiću, koju forsiraju velikosrpski krugovi,  treba odbaciti i iz istorijskih i iz moralnih razloga“, zaključuje Adžić.

 Istoričar  Dragutin Papović kazao je da je inicijativa za podizanje spomenika Đuršiću „isključivo pokušaj da se u Crnoj Gori afirmiše zločinačka četnička ideologija čiji je glavni cilj bio i ostao mržnja, netrpeljivost i sukobi na vjerskoj i nacionalnoj osnovi“.

Đurišić se borio za stvaranje etnički homogene "velike Srbije" i počinio je masovne zločine nad muslimanskim stanovništvom u Crnoj Gori i Bosni, podsjetio je Papović.

DPS osuđuje inicijativu

Demokratska partija socijalista, čiji je predsjednik Milo Đukanović, najoštrije je osudila pokušaj podizanja spomenika Đurišiću.

I Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Crne Gore kategorično je protiv te inicijative.

Socijaldemokratska partija iz Petnjice saopštila je da je Đurišić kao četnički komandant odgovoran za ubijanje hiljada pripadnika manjinskih naroda i članova partizanskih porodica tokom Drugog svjetskog rata. Iz te partije podsjećaju da je pokolj muslimana u Pljevljima, Čajniču i Foči  najveći zločin etničkog čišćenja koji su počinile četničke jedinice na prostoru Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu koje je direktno vodio Đurišić.

Kiković je prošle nedjelje najavio da će uskoro podnijeti zahtjev Vladi Crne Gore i premijeru Dušku Markoviću da odobre podizanje spomenika Đurišiću.

"Nadam se da će Vlada prihvatiti naš zahtjev i da će finansirati podizanje  spomenika Đurišiću", optimista je Kiković.

Sve je moguće, ali Kiković će morati malo da pričeka. Vlada je na kolektivnom odmoru, a nevolja je i u tome da je Crna Gora u velikom dugu, pa u budžetu duva promaja, tako da nema para ni za neke preče potrebe. A možda će Vlada zakazati vanredno zasjedanje kako bi se Crna Gora pročula i po tome što je iz državne kase finansirala čak dva spomenika ratnom zločincu?

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.