Dva stražara paze na 900 tona hemikalija

U slučaju incidenta na pogonima, bit će ugroženi životi hiljade ljudi (Pixsell)

Dva zaštitara u ovom su trenutku jedine osobe koje u pogonu Dine – Diokija na otoku Krku čuvaju oko 900 tona hemikalija izuzetno opasnih za život ljudi, flore i faune, pišu zagrebačke dnevne novine Jutarnji list.  

Radnici, koji su u četvrtak održali proteste zbog toga što devet mjeseci nisu dobili plate, a dolaze na posao, prijete da će napustiti pogone i tako u pitanje dovesti sigurnost postrojenja.

Turski investitor Čališkan trebao bi uz Vladino jamstvo osigurati pet miliona eura za isplatu plata, ali novac radnici još nisu dobili.

Propusti i posljedice

Hemikalije se nalaze u specijalnim i sigurnim spremnicima pod kontroliranim uvjetima i nema neposredne opasnosti od istjecanja, požara i eksplozije.

Međutim, zaštitu te potencijalne hemijske bombe, čijom bi eksplozijom bili ugroženi životi hiljade ljudi na otoku, ali i šire, još nisu preuzele državne i lokalne vlasti.

Kako piše Jutarnji list, s obzirom na potencijalnu opasnost, lokalne vlasti odmah su nakon početka radničkog štrajka trebale napraviti plan zaštite postrojenja.

Bilo je potrebno angažirati civilnu zaštitu, eventualno pripadnike privatnih zaštitarskih kompanija, stručnjaka za zaštitu hemijskih postrojenja kako bi se u svakom trenutku imao uvid u sigurnosno stanje, objavljeno je u ovom hrvatskom listu.

Prije dvije godine kompanija DLS iz Rijeke sastavila je izvještaj o sigurnosti Dina Petrokemije, u kojem su detaljno opisane posljedice mogućih katastrofa. U izvještaju stoji i da je u Dini uskladišteno ukupno 40 opasnih materija.

Zapaljivo i eksplozivno

Tako se navode acetilen, propan, trigonox, vinilklorid, etilen, klor, dizelsko gorivo i druge materije.

Prema riječima stručnjaka, izlaganje vinilkloridu izaziva karcinom jetre, a velik dio hemikalija smještenih u Dini je zapaljiv i eksplozivan.

Osnovu proizvodnje u Dini čini proizvodnja vinilklorid monomera, etilen diklorida i polietilena niske gustoće.

Kako stoji u izvještaju, najgore posljedice moguće su u slučaju kolapsa spremnika klora i spremnika klorovodika.

U slučaju eksplozija na tim spremnicima i ispuštanja toksičnih materija zona ugroženosti kreće se i do četiri kilometra od mjesta izbijanja incidenta, a najbliže naselje od pogona je udaljeno dva kilometra.

Od iritacija do smrti

U slučaju incidenta i ispuštanja 15 tona klora, zavisno od koncentracije, stanovništvo bi imalo probleme s iritacijom očiju, povraćanjem, glavoboljom, edemom pluća, a vrlo visoka koncentracija može izazvati smrt.

U izvještaju su također analizirane posljedice istjecanja klorovodika.

Scenarijem je pretpostavljeno istjecanje 110 tona bezvodnog klorovodika i njegova disperzija u atmosferu.

U slučaju većih koncentracija dolazi do smrtnih slučajeva, a u slučaju eksplozije u krugu od 80 metara od njenog centra moguće su ljudske žrtve, u krugu do 250 metara rušenje zidova, a do 500 metara od centra eksplozije pucala bi stakla na prozorima.

Ovi su podaci jasno upozorenje vlastima da moraju odmah provesti zaštitu pogona kako ne bi bilo teških posljedica, navodi se u Jutranjem listu.

Izvor: Jutarnji list