Oglasi

Dvije nagrade - 'srpska' i 'bosanska' - u čast jednog pjesnika

U čast pjesnika Skendera Kulenovića u Bosni i Hercegovini se dodjeljuju dvije nagrade, na dva različita mjesta.
Ovogodišnju 'Skenderovu nagradu' dobio je Sead Mahmutefendić za roman 'Mjesto na kojem je neko pojeo cvijet'Mirza Sadiković/Al Jazeera

Konačno bi trebalo iznaći modus jedne književne nagrade "Skender Kulenović", gdje bi autorski principi i umjetnički dometi bili jedini osnov okupljanja i vrednovanja književnih ostvarenja - poruka je ovogodišnjih Susreta "Dani Skendera Kulenovića", održanih u Bosanskom Petrovcu.

U bogatoj bosanskohercegovačkoj književnoj jeseni, Bosanski Petrovac, gradić na sjeverozapadu zemlje, zauzima posebno mjesto. Zbog pjesnika Skendera Kulenovića, rođenog u ovom krajiškom gradiću, i manifestacije koja se 19. godinu zaredom priređuje njemu u čast. Stoga je situacija od svih književnih bh. velikana najzanimljivija upravo sa Skenderom. Oko njegovog djela već skoro dva desetljeća još se organiziraju dvije manifestacije i dodjeljuju dvije književne nagrade - "srpska" i "bosanska", i to na geografski bliskom prostoru.

U Bosanskom Petrovcu (u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine) u oktobru, i na Kozari (u entitetu Republika Srpska), mjesec ranije, u septembru.

Dani u pjesnikovom rodnom gradu

Rodni pjesnikov grad, Bosanski  Petrovac, domaćin je svakog trećeg oktobarskog vikenda, 19. godinu zaredom manifestacije "Dani Skendera Kulenovića", u okviru kojih se dodjeluje "Skenderova nagrada" za najbolju objavljenu knjigu.

Ovogodišnju "Skenderovu nagradu" dobio je Sead Mahmutefendić za roman Mjesto na kojem je neko pojeo cvijet. Ponosan što je dobitnik nagrade koja nosi ime bosanskohercegovačkog barda pjesništva, Mahmutefendić kaže: "Sretan sam što nastavljam niz, nakon Ahmeta Hromadžića, Abdulaha Sidrana, Bisere Alikadić, Nedžada Ibrišimovića, Kemala Coce, Zilhada Ključanina, Enesa Karića, Džemaludina Latića, Dževada Karahasana i što nosim nagradu čovjeka koji je rudario u jeziku, koji je ostavio takav trag u njemu."

Organizatori su, uz Općinu Bosanski Petrovac, Ministarstvo obrazovanja i kulture Unsko-sanskog kantona te, djelimično, Ministarstvo kulture Fdereacije.

'Književni vijenac na Kozari'

Druga "Skenderova nagrada" dodijeljena je mjesec ranije na Kozari, ni 100 kilometara dalje od Bosanskog Petrovca, na 45. "Susretima na Kozari". I ovogodišnji susreti su organizirani na Paležu, mjestu na pomenutoj planini, gdje je Skender Kulenović prvi put pročitao javno svoju poemu Stojanka majka Knežopoljka, za vrijeme Narodnooslobodilačkog rata, dok je središnji dio upriličen na Mrakovici, centralnom dijelu Kozare. Manifestacija je poetski pomen na Skendera Kulenovića i njegovu Stojanku majku Knežopoljku.

Ovogodišnja nagrada, koja je preimenovana u "Književni vijenac Kozare", dodijeljena je Nikoli Vujčiću, dok su je ranije dobili Stevan Raičković, Svetozar Koljević, Matija Bećković, Dragan Kolundžija, Ljubivoje Ršumović, Zoran Kostić...

Nosilac organizacije je Grad Prijedor, a pomoć pružaju i Grad Banja Luka, zatim (Bosanska) Gradiška, Srbac, Laktaši, Kozarska (Bosanska) Dubica, (Bosanska) Kostajnica i (Bosanski) Novi Grad - opštine u RS-u i entitetsko Ministarstvo prosvjete i kulture.

Inicijativa za objedinjavanjem

Prije desetak godina inicirana je aktivnost na objedinjavanju susreta, ali i nagrade. Međutim, stiglo se do dva-tri razgovora i izražene volje "da se nešto učini".

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS-a kažu da o "Susretima na Kozari" dovoljno govori činjenica što traju već 45 godina te da se na taj način najbolje čuva tradicija druženja s pjesnicima i piscima, i to iz regije.

U Bosanskom Petrovcu, pak, ponovo su na ovogodišnjim "Danima Skendera Kulenovića" naglasili potrebu objedinjavanja manifestacije i dodjele jedne nagrade te najavili ponovne aktivnosti u tom pravcu. Zatraženo je da manifestacija dobije državni, bosanskohercegovački okvir, jer, kako je rečeno, "ne bi trebalo na razdaljini od stotinjak kilometara praviti dvije nacionalno različite manifestacije posvećene jednom piscu".

"Konačno bi trebalo iznaći modus jedne manifestacije i, posebno, jedne nagrade, gdje bi autorski principi i umjetnički dometi bili jedini osnov okupljanja i vrednovanja", kaže Zlatko Hujić, načelnik Općine Bosanski Petrovac i predsjednik Organizacionog odbora "Dana Skendera Kulenovića".

Skender pripada bh. književnosti

Svojevremeno u tom se pravcu oglasio i predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine Dževad Karahasan, primajući "Skenderovu nagradu", i gotovo svaki od još 16 ranijih dobitnika nagrade. Oglašavanja o tom pravcu iz RS-a nešto su tiša.

Činjenica je da su i ovogodišnji, 19. "Dani Skendera Kulenovića" potvrdili da objedinjavanjem ove i manifestacije "Susreti književnika na Kozari", te objedinavanjem nagrade, odnosno dodjelom jedne na nivou Bosne i Hercegovine "Skenderove nagrade", umjesto sadašnje dvije, nacionalne književnosti ne bi bile manje vrijedne i manje nacionalne.

Uostalom, i sam je Skender pripadao bosanskohercegovačkoj književnosti. Zašto onda ne bi i nagrada bila bosanskohercegovačka?

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.