‘Dženo, dženo Romanipe’

Premijera i već dvije izvedene reprize predstave su izazvale burne reakcije (Ustupljeno Al Jazeeri)

Posljednjih godina čine se veliki napori za adekvatnije uključivanje Roma u bosanskohercegovačko društvo, a projekat koji je ovih dana krenuo iz Gračanice pravi je primjer za to. “Dženo, dženo Romanipe” što znači “Bit će, bit će romski narod” je predstava uspješne rediteljice Mirele Trepanić.

Interesantno je da su Romi najbrojnija od 17 nacionalnih manjina koliko ih ima u BiH. Iako ih se kao Rom/Romkinja na posljednjem popisu iz 2013. godine izjasnilo samo 12.583 pouzdano se zna da ih u BiH živi mnogo više. Prema Specijalnom izvještaju o položaju Roma u Bosni i Hercegovini kojeg je uradila Institucija Ombudsmena za ljudska prava, u BiH ih živi 50.000, dok romska udruženja tvrde da ih ima oko 70.000. Najveći broj Roma živi na području Tuzlanskog kantona, a podaci kažu da ih ima oko 17.000.

Približiti romsku tradiciju društvu

Predstava “Dženo, dženo Romanipe” pokušava približiti manje poznate elemente romske kulture i tradicije publici. Polazi se od muzike i pjesama na romskom jeziku koje govore o nesretnoj ljubavi, ali i romskim slavama i božanstvima, preko načina života i zanimanja kojima su obilježeni Romi (od svevremenih zanimanja kao što su gatanje, muziciranje do “savremenih zanimanja” kao što su skupljanje željeza i prosjačenje) do romskih legendi i običaja. Romska kultura ogleda se najviše u romskom jeziku koji se prenosi s koljena na koljeno. Romski jezik je jedina „knjiga“ koju su ponijeli sa sobom iz pradomovine Indije, a govoriti romski je srž identiteta Roma. I taj jezik je pretrpio razne preobrazbe, s obzirom da su Romi preuzimali riječi s prostora koji su naseljavali. Zato su u predstavi posebno dragocjene scene na romskom jeziku, i kroz pjesmu ali i kroz govor.

“Ideja za predstavu je nastala u okviru projekta ‘Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH’ koji provodi UNDP, a finansiraju ih vlade Švicarske i Švedske. Koliko mi je poznato na teritoriji BiH dosad nije rađena predstava sa Romima kao akterima i autorima predstave koja govori upravo o njihovoj kulturi i tradiciji. Bilo mi je svojevrstan izazov ući u tu tematiku upravo sa pripadnicima ove najveće bh. manjine, istraživati i definirati, te kreirati predstavu sa Romima iz Gračanice. Cilj projekta je bio kroz rad na predstavi educirati Rome o pozorišnoj umjetnosti, zatim čitavoj zajednici prezentirati kulturu i tradiciju Roma kroz ovo originalno pozorišno djelo, i konačno zbližiti pripadnike različitih etničkih skupina”, kaže rediteljica Mirela Trepanić.

Izuzetan odziv publike

Premijera i već dvije izvedene reprize su izazvale burne reakcije, od smijeha i suza do stida. Trepanić govori da joj se javljaju sugrađani i govore da su se osjećali postiđeno zbog svog ranijeg odnosa prema Romima. Kažu, ističe ona, da je uspjela te noći učiniti da se svi osjećaju kao Romi, ali da se ponose tim. 

“Poenta projekta bila je da se angažuju Romi u predstavi, što je meni pomoglo u značajnoj mjeri da dobijem autentičnost u predstavi, kroz romski jezik na sceni, ali i da provjerim neka svoja saznanja i činjenice o Romima sa ovim učesnicima predstave. Radili smo dugo i temeljito, tačno tri mjeseca ili 82 probe do premijere, tako da su savladali sve postavljene zadatke kroz scene plesa, pjevanja i glume. Rad sa amaterima za mene znači stalno prilagođavanje scena u odnosu na sposobnosti glumaca amatera, u smislu da se prikriju neki nedostaci, nesavršenstva i mane, a u prvi plan istaknu scenske kvalitete. Osim vladanja scenom, vještine scenskog govora, transformacije, mimike, pokreta, plesa i pjevanja, ova glumačka skupina je postala pozorišna grupa koja je bez greške dvije noći zaredom odigrala cjelovečernju predstavu od 80 minuta pred 600 gledalaca”, kaže Trepanić.

Predstava ruši predrasude

Glumačku ekipu predstave čine Ahmet Mehić (46) i njegove dvoje djece Almedin (19) i Almedina (16), zatim Abdulah Osmanović (16), te dvojica Bošnjaka Amar Mujkić (16) i Jusuf Ljevšić (24).

Ahmet Mehić ističe zadovoljstvo zbog prilike da učestvuje u ovakvom projektu.

“Ponosan sam što je ovo predstava o nama Romima. Postoje mnoge predrasude o nama, a upravo ova predstava ruši te predrasude. Pokazujemo da Romi nisu zaostali, da možemo doprinositi društvu kao i svi ostali te da nije sve tako crno. Uvjeren sam da će predstava nastaviti rušiti predrasude o nama Romima”, kaže Mehić.

Amar Mujkić, jedan od dvojice neroma u ovoj predstavi ističe da javnost ne zna dovoljno o romskoj populaciji.

“Prije nego što sam se uključio u ovaj projekat smatrao sam da znam dosta toga o Romima i o njihovoj kulturi i tradiciji. Međutim, uključivanjem u sve ovo i svakodnevnim radom, shvatio sam da zapravo ništa ne znam. Na svakoj novoj probi naučio sam nešto novo. Pokušali smo izbjeći neke stereotipe o Romima, te smo ih zamijenili nečim što će na humorističan način podići svijest kod ljudi i pomoći im da upoznaju Rome, njihovu kulturu i tradiciju”, govori Mujkić.

Ovi ljudi su bezbrižni, veseli, pozitivni, a to i jeste svrha života. Zar ne? Na daskama koje život znače, pokazali su sve svoje talente koji bi bez volje i upornosti ostali potisnuti negdje u tami.

“U Gračanici se za Roma kaže ‘čokoladni’, u gračaničkoj čaršiji se kaže i ‘čavina’, a mi smo ovom predstavom poručili onima koji to nisu znali: ‘Rom znači čovjek’”, ističu naši sagovornici.

Izvor: Al Jazeera