Džudžević: Kraj asimilacije u Sandžaku

Esad Džudžević: Kraj denacionalizacije sandžačkih Bošnjaka nakon tačno stotinu godina (Ustupljeno Al Jazeeri)

Razgovarao: Almir Mehonić

Kada se prije dvije decenije istakao zahtjev za uvođenjem bosanskog jezika u ravnopravnu upotrebu u institucije i školstvo u Sandžaku i sami protagonisti toga su sumnjali u realnost tih zahtjeva. I deset godina nakon toga, poslije demokratskih promjena i petooktobarske revolucije, stanje je bilo slično. I najliberalniji političari na srbijanskoj  političkoj sceni davali su izjave koje su osporavale ovo elementarno pravo pripadnika bošnjačkog manjinskog naroda.

Ove godine, početkom pripremne nastave na bosanskom jeziku, polako se zatvara krug u ostvarivanju ovog prava bošnjačke zajednice u Srbiji.

Prepreke i poteškoće

Dakako, postoji još prepreka i poteškoća koje treba zaobići, prije svega u Priboju, sandžačkom gradu gdje se ovo pravo još osporava suprotno Ustavu i zakonima Srbije, kao i u sektoru informisanja na bosanskom jeziku, posebice na Javnom servisu RTS gdje je očit manjak sadržaja na jeziku koji je po posljednjem popisu u Srbiji treći po redu, odmah nakon srpskog i mađarskog. O svemu tome govori Esad Džudžević, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV), koje je svim svojim kapacitetima uključeno u ovaj proces.

Slučaj Priboja

• Slučaj sa Pribojem je specifičan. Tu još nije došlo do uvođenja bosanskog jezika u službenu upotrebu, iako su za to postojali zakonski preduslovi. Kakva je sada situacija vezano za obrazovanje na bosanskom jeziku i jesu li ta dva procesa uzajamno povezana?

-U Priboju su izvršeni strahoviti ratni zločini i etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva. Svaka lokalna vlast od 2000. godine pa do danas, kršeći Ustav, zakone i sve međunarodne konvencije, odbijaju da primjene osnovna prava za Bošnjake. Naravno, u tome imaju prećutnu podršku centralnih vlasti u Beogradu, pa i naših predstavnika u Vladi Srbije. Uvođenje u službenu upotrebu bosanskog jezika i pisma ravnopravno sa srpskim jezikom i pismom i obrazovanje na bosanskom jeziku ne uslovljavaju jedno pravo sa drugim. Po pravilu, uvođenje u službenu upotrebu manjinskog jezika prethodi implementaciji prava na obrazovanja na jeziku te manjine, ali ne mora da znači. Po zakonu i Ustavu oba prava su garantovana ovim aktima i predstavljaju međunarodnu obavezu zemlje. Srbija će to morati da uradi na svom evropskom putu i ispunjavanju standarda kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

• Drugog septembra počelo je obrazovanje na bosanskom jeziku. Šta zapravo to obrazovanje predstavlja i šta obuhvata, te koja je konkretno razlika u odnosu na obrazovanje na srpskom jeziku?

– Obnavljanje školstva na bosanskom jeziku u Sandžaku označava kraj procesa asimilacije i denacionalizacije sandžačkih Bošnjaka nakon tačno stotinu godina. Ove školske godine, 2. septembra, startovala je nastava u predškolskom pripremnom razredu, kao i u prvom i petom razredu osnovne škole i u prvom razredu gimnazija i srednjih stručnih škola. Manjinski model podrazumijeva jezik nastave na bosanskom jeziku i pismu, nastavni predmet Bosanski jezik i književnost, dodaci za historiju, muzičku i likovnu kulturu postojećim, ali prevedenim udžbenicima na bosanski jezik. Prevedeni su svi ostali udžbenici iz općeobrazovnih predmeta.

• U kojim općinama se izučava bosanski jezik i u kojem obimu?                      

-Nastava na bosanskom jeziku krenula je u obrazovno-vaspitnim ustanovama u onim općinama u kojima je bosanski jezik u službenoj upotrebi. Dakle u Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici i Prijepolju. U 40 osnovnih i srednjih škola formirano je 200 odjeljenja u kojim će predavati oko 650 nastavnika.

• U javnosti je bilo riječi o opstrukcijama na koje ste nailazili na samom terenu. O čemu se konkretno radi, jer ste najavili krivične prijave protiv pojedinih odgovornih lica?

-Bilo je opstrukcija. Uglavnom od strane činovnika Ministarstva prosvjete koji su prijetili direktorima i nastavnicima da će izgubiti posao i položaj ako se uključe u proces priprema za implementaciju nastave na bosanskom jeziku. Toga ima još uvijek na terenu. Pravna služba Vijeća podnijela je do sada već tri krivične prijave protiv činovnika Ministarstva prosvjete, odnosno, načelnika školskih uprava u Kraljevu i Užicu, te šefa odjeljenja ministrastva u Novom Pazaru. Tražili smo smjenu pomoćnika ministra prosvjete Zorana Kostića, koji je zaprijetio preko Radio televizije Srbije da će poslati prosvjetnu inspekciju protiv škola i direktora u kojima je startovala nastava na bosanskom jeziku.

Također, Zavod za unapredjenje obrazovanja i vaspitanja iz Beograda spori pojedine lekcije iz historije vezane za etnogenezu Bošnjaka, pojmova Sandžak i slično. Ovo za nas predstavlja primjer nedopustivog miješanja u principe kulturne autonomije, a što usporava zakonsku proceduru oko odobravanja udžbeničke literature. Na to nećemo pristati.

• Da bi bošnjačko dijete bilo upisano na nastavu na bosanskom jeziku predhodno je njegov roditelj morao da se za takvu nastavu izjasni u anketi. Statistički, koliko se Bošnjaka izjasnilo da žele da im djeca pohađaju nastavu na bosanskom jeziku?

-Do sada se izjasnilo 4.088 roditelja, čija djeca pohađaju nastavu u ova četiri uzrasta o kojim sam govorio. To je na nivou ove četiri općine veoma približno nacionalnoj strukturi stanovništva. Dakle 74% od ukupno anketiranih roditelja.

Šta zapravo znači implementacija ovog prava za bošnjačku nacionalnu zajedicu u Sandžaku?

-Nakon 2. septembra 2013.godine, škole u Sandžaku prvi put postaju multietničke obrazovne ustanove. Do sada su bile monoetničke institucije u kojima su djeca bošnjačke nacionalnosti primoravana da slušaju i uče samo srpski jezik i književnost, samo srpsku historiju i samo srpsku kulturu. Bošnjaci u Sandžaku su bili na pragu da definitvno izgube svoje kolektivno pamćenje i pretope se u srpski nacionalni i kulturni korpus. Smatram da je ova generacija napravila epohalni preokret i započela proces deasimilacije bošnjačkog naroda, što će pored ostalog dovesti do toga da se smanji etnička distanca između Bošnjaka i Srba, da se donekle povrati povjerenje Bošnjaka u državu i otpočne integracija bošnjačkog stanovništva u sve državne i društvene tokove, ali sa svojim punim nacionalnim i kulturnim identitetom, što je jedino u skladu sa evropskim standardima.

O stanju u Crnoj Gori…

• U kontaktima ste sa Bošnjačkim nacionalnim savjetom u Crnoj Gori. Kakva je situacija po pitanju ostvarivanja prava na školstvo na bosanskom jeziku u ovoj državi, s obzirom da je znatno veći procenat Bošnjaka u ukupnom stanovništvu Crne Gore u odnosu na Srbiju?

– Imali smo neku vrstu saradnje sa Bošnjačkim vijećem u Crnoj Gori. Oni su sada trenutno u reizboru novog  saziva svog Vijeća. Mislim da oni imaju pogrešnu predstavu o statusu bošnjačkog naroda u toj zemlji i nažalost, ako ovako nastave, biće samo dobar resurs za pravljenje crnogorske nacije, u čemu imaju podršku nekih krugova u Bosni i Turskoj.

Obuka i edukacija

• Iako je počela školska godina tek vam stižu verifikacije pojedinih udžbenika od  nadležnog ministarstva. Zbog čega se kasnilo sa tim? Ko je sve učestvovao u izradi pomenutih udžbenika?

-U ovaj posao uključene su  tri licencirane izdavačke kuće sa kojim su naši autori sklopili autorske ugovore o izradi udžbenika iz grupe nacionalnih predmeta, ovlašćeni prevodioci, recenzentska komisija BNV, lektori i drugi stručni saradnici. Vijeće je na vrijeme uradilo i predalo nastavne planove i programe za ove uzraste, koji su na vrijeme objavljeni u Prosvjetnom glasniku Srbije, dobili smo saglasnost Nacionalnog prosvjetnog savjeta. Dosadašnji ministar prosvjete Žarko Obradović je dao ostavku u jeku najvećih poslova i obaveza koje je radila zajednička grupa ministarstva i BNV i to je ostavilo prostora za raznovrsne administrativne zavrzlame činovnika u ovom ministarstvu. Zavod za izdavanje udžbenika, kao jedina državna izdavačka kuća koja je obavezna po zakonu da štampa udžbenike na jezicima manjina je odbio da ispuni ovu zakonsku obavezu i otuda zastoj kod izdavanja i štampanja udžbenika u nastavi na bosanskom jeziku. Mada je većina udžbenika gotova, a manji dio je već stigao u škole i to iz projekta besplatnih udžbenika i to za prvi razred odnovne škole. Pristižu i drugi za peti razred i za prvi razred srednje škole, od kojih su neki odobreni i biće uvezeni iz Bosne, u skladu sa zakonom.

• Kakva je situacija sa nastavnim kadrom? Ko će sve moći da predaje u nastavi na bosanskom jeziku?

-Svi nastavnici koji su dobili od BNV adekvatne sertifikate za rad u obrazovno-vaspitnom procesu na bosanskom jeziku, u skladu sa zakonom. Svi nastavnici su prošli neophodnu obuku i edukaciju kroz održavanje na desetine stručnih seminara, koje su držali univerzitetski profesori na osnovu sadržaja studijskih programa za bosanski jezik i književnost, historiju, muzičku i likovnu kulturu, prevodilaštvo i metodike odgovarajućih oblasti.

Izvor: Al Jazeera