ECB uradila skoro sve što je mogla za Grčku

Eurozona nastoji naći formulu za svođenje grčkog ogromnog duga na održiv nivo, kaže predsjednik ECB-a Mario Draghi.

Malo je vjerovatno da će Evropska centralna banka (ECB) dalje ukazivati Grčkoj pomoć za spašavanje, jer joj je zabranjeno da članicama zone eura pruža direktnu pomoć, izjavio je u četvrtak predsjednik ECB-a Mario Draghi.

"ECB je uglavnom učinila šta je mogla", rekao je on na mjesečnoj konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje šta bi ECB mogla uraditi za Grčku.

Eurozona nastoji naći formulu za svođenje grčkog ogromnog duga na održiv nivo, pri čemu se Njemačka i Međunarodni monetarni fond (MMF) ne slažu oko toga da li članice eurozone i ECB-a trebaju prihvatiti otpis grčkog duga, odnosno "herkat" po grčkim obveznicama koje imaju u vlasništvu.

ECB odbija prihvatiti "herkat", ukazujući da bi ta mjera predstavljala "monetarno finansiranje", što je njoj zabranjeno činiti, prenosi Reuters.

ECB je ranije ove godine odlučila, posredstvom vlada članica zone eura, uručiti Grčkoj sav profit koji ostvari od grčkih obveznica koje ima u vlasništvu tokom trogodišnjeg perioda provođenja paketa za spašavanje te zemlje, što je suma koja bi mogla dostići pet milijardi eura.

Postoji, međutim, mogućnost da se taj profit i poslije tog perioda na sličan način prebacuje Grčkoj.

Prebacivanje vladama

Ukupna suma bi iznosila 12 do 15 milijardi eura i bila bi dostavljana centralnim bankama članica eurozone, koje bi je dalje prebacivale svojim vladama, a one bi mogle taj novac slati Atini.

"Na vladama je da odluče da li žele taj profit iskoristiti za Grčku", rekao je Draghi.

Predsjednik ECB-a je pozdravio paket mjera stroge štednje koji je kasno navečer u srijedu usvojen u grčkom Parlamentu.

"ECB pozdravlja ishod jučerašnjeg glasanja kao veoma značajan korak. On zaista predstavlja napredak", kazao je Draghi.

Parlament Grčke je u srijedu navečer tijesnom većinom odobrio program mjera stroge štednje, koji je neophodan da bi Grčka dobila preko potrebnu inostranu finansijsku pomoć i izbjegla bankrot.

Zakonodavci su izglasali smanjenje budžetskih izdataka, povećanje poreza i mjere koje će olakšati zapošljavanje i otpuštanje radnika.

Taj paket stroge štednje u visini od 13,5 milijardi eura prethodi zakonu o budžetu za 2013. godinu koji će, kako se očekuje, biti izglasan u nedjelju.

Ako se to ostvari, Grčka će dobiti tranšu od 31,5 milijardi eura od MMF-a i Evropske unije (EU), koja joj je neophodna radi podrške domaćim bankama i za otplatu dugova.

Produženje roka

Analitičari ukazuju da će ministri finansija zone eura, ukoliko u nedjelju bude usvojen budžet, moći na sastanku u ponedjeljak u Briselu dogovoriti produženje roka za ostvarenje grčkih budžetskih ciljeva za dvije godine, do 2016.

To će, pak, omogućiti ECB-u da također preduzme mjere za pomoć Grčkoj, a nakon toga će biti moguće vratiti se razmatranju načina za smanjenje grčkog duga, koji će najverovatnije premašiti 190 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) u 2014. godini.

ECB očekuje da privreda eurozone ostane slaba, rekao je Draghi nakon što je ova banka ostavila nepromijenjenu kamatnu stopu.

"Ekonomska aktivnost u eurozoni ostat će slaba“, kazao je on na redovnoj mjesečnoj konferenciji za novinare nakon što je ECB zadržala kamatnu stopu od 0,75 posto.

Prema njegovim riječima, nedavna ekonomska istraživanja nisu otkrila nikakvo poboljšanje za ovu godinu.

Draghi je ponovio stav ECB-a da će inflacija, koja je u oktobru iznosila 2,5 posto, pasti ispod dva posto naredne godine.

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.