Egipatska ekonomija tone sve dublje
Egipatska ekonomija svakim danom sve je lošija. Nacionalna valuta pala je na najniži nivo u odnosu na dolar. Samim tim, uvoz, od kojeg potpuno zavisi egipatska ekonomija, postaje sve skuplji.
Građani i kompanije sve teže podnose krizu. Razgovori s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o kreditu od 4,8 milijardi dolara obustavljeni su krajem prošle godine zbog politčkih previranja u zemlji.
Rezbareni luksuzni namještaj više od 20 godina pravi se u egipatskoj tvornici. Njihovi proizvodi jedni su od najboljih na domaćem tržištu, a kupce nalaze i na inozemnom.
No, ekonomska previranja u zemlji u svega nekoliko sedmica prepolovila su im proizvodnju, jer su cijene drveta doslovno preko noći skočile više od 12 posto.
“Na ovome odmah vidite posljedice pada valute, jer se 95 posto industrijskih sirovina uvozi. Ova kriza za nas je mnogo gora nego ona globalna iz 2008. godine. Tada su barem banke bile zaštićene, a ne kao sada”, kaže vlasnik tvornice namještaja Osama Aransa.
Prepolovljene rezerve
Nakon revolucije, ekonomija je počela naglo usporavati, a egipatska Centralna banka bila je primorana potrošiti više od pola deviznih rezervi da održi valutni kurs naspram dolara.
No, političke nesuglasice o Ustavu rezultirale su gužvom u bankama i nestašicom dolara. Vrijednost valute u svega nekoliko sedmica pala je na osmogodišnji minimum.
“Predsjednik Muhamed Mursi i njegova Vlada pokušavaju umiriti javnost demantirajući glasine da će država bankrotirati. No, teška situacija u zemlji sve više povećava osjećaj frustracije i skepticizma među građanima”, izvještava iz grada Damietta reporter Al Jazeere Rawya Rageh.
Špekulacije i sve veće crno tržište benzina pogoršali su energetsku krizu koja već mjesecima potresa zemlju. Ni grad Damijetta, sa svojom raznovrsnom ekonomijom, nije pošteđen. Tu se nalazi jedna od najvećih egipatskih luka i većina ribarskih brodova pristaje upravo tu.
Kočija ispred konja
“Ribarski brodovi obično plove 20 dana, a zatim vrlo kratko odmaraju. Sada danima čekaju u lukama ne bi li našli dizel gorivo, koje nikad ne dođe na vrijeme”, izjavio je šef udružanja ribara Hossam Khalil.
Ribari su među najviše pogođenim. Smanjenjem broja turista sve je manja potreba za njihovim ulovom.
Priče da će Egipat dobiti kredit MMF-a ne ulijevaju im povjerenje. Upravo suprotno – brigu da se rezanje potrošnje i povećanje poreza neće odnositi samo na bogate, kako tvrdi vlast.
“Ko sebi može priuštiti povećanje poreza ili povećanje cijena? To će samo usporiti cijeli ekonomski ciklus, umjesto da ga ubrza”, rekao je Mohammed El Zeiny iz Trgovinske komore Damiette.
Mnogi smatraju da Vlada stavlja kočiju ispred konja fokusirajući se samo na političke poene, a ne i na ekonomiju, za koju mnogi očito već zaboravljaju da je bila srce i pokretač revolucije.
Izvor: Al Jazeera