Ekonomija Čilea ugrožena padom cijene bakra

Ekonomiji Čilea, koji je najveći proizvođač i izvoznik bakra na svijetu, prijeti opasnost, jer je cijena ove rude pala na najniži nivo u posljednjih 20 godina.

Toliko je bakar važan za najvećeg proizvođača i izvoznika ovog metala na svijetu da ga nazivaju i čileanskim hljebom i puterom.

 Zbog toga svaka promjena njegove cijene za čileansku ekonomiju može biti pozitivna ili pogubna.

„Kada su cijene visoke – vlada optimizam, kada su niske – pesimizam“, mišljenja je Ricardo French, ekonomist.

U posljednje dvije sedmice cijena bakra je drastično pala, što se snažno odrazilo na čileansku valutu. Dolar postaje sve skuplji naspram pesosa, a samim tim rastu i cijene uvoznog brašna, kao i hljeba.

Čileanac Juan Perez priznaje da pad cijene bakra znači nevolju.

„Cijene hljeba rastu, goriva, zapravo sve ide na gore, osim naših plata“, kazao je on.

Felipe Larrain, ministar finansija Čilea, priznaje da je bakar, čiji je najveći kupac Kina, glavni izvor budžetskih prihoda, ali ipak, kaže da je prerano za paniku.

„Naravno da je za nas zabrinjavajuće što cijena bakra tako rapidno pada, ali mi moramo razumjeti da Kina umjesto da ima ekonomski rast od 10 posto kako je bilo još od 1978, sada raste tempom od 7,5 do osam posto“, rekao je Larrain.

Izvozne grane

Bakarski bum čileanske ekonomije privukao je evropske i američke investitore, koji su u doba krize ogroman novac uložili u latinoameričke robe, što je još jedan balon koji bi mogao prsnuti.

„Ako se ekonomije Evrope i Amerike oporave, onda će taj novac investitori vratiti i uložiti na svoja tržišta, što bi dodatno moglo sniziti cijenu bakra. I to bi mogao biti veliki problem u budućnosti“, mišljenja je French.

Međutim, kako kaže novinarka Al Jazeere Lucia Newman, koja izvještava iz Santiaga, ono što je loše za čileansku industriju bakra, kako se čini, dobro je za ostale izvozne grane.

„Uzmimo za primjer voće. Čile je jedan od najvećih izvoznika voća, ali ovaj sektor je patio zbog jake domaće valute. Proizvođači kažu da su mnogi proizvodi poput malina i borovnica zbog toga postali preskupi za međunarodna tržišta“, objasnila je naša novinarka.

Iako je pad domaćeg pesosa pozitivan, za neke je ipak nedovoljan, kao naprimjer za izvoznike voća, ribe i vina.

S druge strane, kako tvrde ekonomisti, visoke cijene bakra najstabilnijoj latinoameričkoj ekonomiji daju lažni osjećaj sigurnosti.

Izvor: Al Jazeera