Ekonomska cijena krize u Makedoniji

Prošle godine u ovo vrijeme, Međunarodni monetarni fond je o ekonomiji Makedonije govorio u hvalospjevima.

Sa rastom od 3,1 posto, za procenat većim od regionalnog prosjeka u 2013, Makedonija je često uzimana za primjer kako treba voditi neku ekonomiju, izvještava reporter Al Jazeere, Marko Pavlović.

Između 2004. i prošle godine ekonomija ove zemlje rasla je 3,26% na godišnjem nivou, da bi dostigla istorijski rekord u drugoj polovini 2005.od 8,2% i istorijski minimum od -2,4  2009, na vrhuncu svjetske ekonomske krize.

Premijer Nikola Gruevski na vlasti je od 2006. godine. Nijedan mandat nije proveo do kraja, a za to vrijeme prijevremeni izbori održani su četiri puta.

Siva ekonomija

Individualni i korporativni porez su zacementirani na samo 10% u odnosu na njemačkih 30%, zbog čega je Makedonija jedna od najpoželjnijih investicionih destinacija regiona.

Za otvaranje biznisa potrebna su dva dana i dvije procedure, bez zakonski propisanog minimuma kapitala.

Međutim, važne su dvije stvari, nezaposlenost u ovoj zemlji od 2008 stoji na 30%.

Siva ekonomija je problem. Nije uključena u zvaničnu statistiku, a prema nekim procjenama dostiže i 40% ukupnog društvenog proizvoda.

Zvanično, sektor usluga je ključni činilac BDP-a zemlje, uz učešće od više od 60 % , dok je učešće, recimo, poljoprivrede šest puta manje. 

Zato investitori u velikoj mjeri ne zavise od  domaćeg, makedonskog tržišta, niti na strani sirovina, ni na strani dobavljača – gotovo sve sirovine se uvoze, a svi proizvodi u potpunosti izvoze.

Rizik izgledima za rast

Međutim, politička kriza koja sedmicama unazad potresa Makedoniju predstavlja veliki rizik izgledima za rast, dovodeći u pitanje ostvarivanje planirane stope rasta BDP-a od četiri posto.

Zato neki ekonomisti stanje u kojem se trenutno nalazi makedonska ekonomija opisuju kao “wait and see” položaj, to jest strpljen – spašen.

Odluke o napuštanju poslovanja u nekoj zemlji ne donose se olako. I to samo u trenutku kada je njihov rad ovdje apsolutno onemogućen, što trenutno nije slučaj. Ali da li pažljivo prate razvoj događaja u zemlji? Itekako.

Posebno turistički radnici, budući da je Makedonija posljednjih pet godina uložila milione eura u promociju turizma svoje zemlje.

Ove godine ta zemlja je očekivala da se nastavi intenzivni rast broja turista koji je počeo od 2011. godine, a prema evidenciji Agencije za promociju turizma, prošle godine je dostignut rekord od ukupno 62.000 stranih gostiju u zemlji.

Iako još nema zvaničnih podataka, u medijima se sporadično mogu da čuju vijesti o otkazanim turističkim posjetama iz Srbije, Bugarske, pa i Holandije, koje su prethodno bukirane.

Gotovo je izvjesno da hvalospjeva od MMF-a ove godine neće biti. O konkretnim efektima političke nestabilnosti i bezbjednosnih prilika na ekonomiju Makedonije još je nemoguće govoriti. Ali dok traje kriza, trajat će i pretpostavke o tome koliko će biti narušena reputacija ovog nekada uzornog đaka. Ipak, živimo na Balkanu – lako je vjerovati u čuda, ukoliko se ostvare.

Izvor: Al Jazeera