Eksperti: Ekstremizam u Hrvatskoj neće stati

„Kasno je da se paniči, dali smo šansu da se ludilo ozvaniči“, ovim stihovima Đorđa Balaševića je Zoran Šprajc, poznati urednik i voditelj Hrvatske radiotelevizije jučer na svom Twitter profilu opisao situaciju u kojoj se posljednjih tjedana nalazi Hrvatska, piše agencija Anadolija.

Hrvatsku, koja je uz Sloveniju zasigurno najperspektivnija zemlja Zapadnog Balkana po svim parametrima, potresa kriza koja je proteklih tjedana rezultirala nizom incidenata, namećući pitanje – kuda ide najmlađa, 28. članica Europske unije.

Od ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja ove godine, podsjeća Anadolija, nižu se problemi, jer su u jeku rasprave o „slučaju Perković“ i pravima manjina tu zemlju počeli potresati incidenti.

Razbijane su dvojezične ploče na institucijama u Vukovaru i diljem Hrvatske, ispisivani su sramni šovisnistički napisi u Dubrovniku i Zadru, stizale su prijetnje, upućene čak i saborskom zastupniku Nedžadu Hodžiću, blokiran je put najvišim državnim dužnosnicima na obilježavanju 22. godišnjice pada Vukovara, pa su trojica predsjednika – države, Ivo Josipović, Vlade, Zoran Milanović i Sabora, Josip Leko praktično istjerani iz Kolone sjećanja.

Na vrhuncu je, nakon utakmice Hrvatska – Island, nogometni reprezentativac Josip Šimunić na stadionu Maksimir u Zagrebu skandirao ustaškim pozdravom „za dom spremni“, izazivajući zgražanje Europe i svijeta.

„Olako se vjerovalo da su neke stvari naprosto nestale, jer je prošlo 18 godina od završetka rata“, upozorava Žarko Puhovski.

Analitičari i pojedini politički dužnosnici u Hrvatskoj upozoravaju da „ovo neće stati“.

Politički analitičar i profesor filozofije Žarko Puhovski upozorava kako se u Hrvatskoj, kao i u nekim drugim postjugoslavenskim državama, „olako vjerovalo da su neke stvari naprosto nestale, jer je prošlo 18 godina od završetka rata“.

„One su i dalje postojale, samo nisu izlazile na vidjelo. Sada izlaze na vidjelo naprosto zato što su dobili jednu pobudu, odnosno poticaj političke naravi. To je, paradoksalno, zapravo zajednički interes Vlade i opozicije u Hrvatskoj. Opozicija, odnosno desnica želi na taj način dokazati da je vlada protiv većine naroda, jer na čelu sa Tomislavom Karamarkom nije u stanju javno suvislo djelovati. Ovo odgovara Vladi i vladajućoj stranci, jer ona ni po čemu nije ljevica, osim po sukobu s Katoličkom crkvom i nacionalističkim radikalima. Kad se oni pojave, vladajućoj stranci je lakše mobilizirati podršku. To i jednima i drugima odgovara“, objašnjava Puhovski.

Puhovski: ‘Za dom – spremni’ je ustaški pozdrav

„Istovremeno, događa se civilizacijska sramota koja pokazuje tip transgeneracijskog prenošenja, dakle s generacije na generaciju, nekakvih legendi o tomu da je ‘za dom spremni’ tradicionalni hrvatski izraz, što je naprosto laž. Vikalo se u 17. stoljeću ‘za dom’, ali je ‘za dom spremni’ u punom smislu ustaški pozdrav“, kategoričan je Puhovski.

Zamjera izborniku hrvatske nogometne reprezentacije Niki Kovaču, jer je dao podršku Šimuniću i nije se pridružio osudi njegovog čina i to je, po Puhovskom, sramotno.

I Kovačeve ocjene o susretu za bh. reprezentacijom Puhovski je nazvao smislenom jedino u „kontekstu velikohrvatskih koncepcija“.

Novinar Boris Dežulović napisao je kako nije važan Šimunić, nego je upitao je što je s 30.000 ljudi koji su salutirali zajedno s njim, jer su se povici, poput onog „za dom spremni“, toliko udomaćili u Hrvatskoj da su postali uobičajeni i očekivani.

Puhovski: Ne daj Bože da nekoga ubiju!

Politički analitičar Žarko Puhovski ističe da se Hrvatska našla u veoma neugodnoj situaciji u kojoj ovisi hoće li netko nekoga u određenom trenutku ozbiljnije ozlijediti ili, ne daj Bože, ubiti.

„Tad bi zaista moglo doći do eksplozije, a s obzirom na ljude koji vode čitavu priču iz pozadine i koji su nedovoljno spretni za to, moguće da se to i dogodi. U svemu tome, mobiliziran je jedan broj ljudi koji su naprosto prostaci. Postoje realne akcije po čitavoj Hrvatskoj, postoje akcije protiv manjina s referendumom koji treba zabraniti simbole manjina, ako ih nema 50 posto i ako nisu većina. Dakle, i to su ozbiljne stvari. One su i politički ozbiljne, što se može na određen način riješiti. Međutim, one postaju socijalno ozbiljne ako dođe do nasilja što je u Hrvatskoj, nažalost, vrlo moguće“, upozorava Puhovski.

Međutim, ugledni povjesničar i predavač na Sveučilištu Yale i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Ivo Banac upozorava da je problem zapravo u tome jer „Vlada, koja ne može osigurati neki gospodarski napredak ide izazivati protivljenje koje nije morala doživjeti“.

Na konstataciju da su se dogodili i neki ozbiljni incidenti, poput onih u Hrvatskoj, Banac je uzvratio pitanjem „što bi se dogodilo kada bi se slične simbolične stvari dogodile u Srebrenici“, te ukazuje na skretanje pažnje javnosti sa stvarnih problema.

„Ne branim razbijanje ploča, niti mislim da je ćirilica nelegitimno pismo u Hrvatskoj. Jednostavno mislim da je bilo vrlo nepromišljeno od strane Vlade insistirati na nečemu što je moglo čekati neka bolja vremena. Ako smijem zloupotrijebiti jednu izjavu predsjednika Vlade Zorana Milanovića koji je kazao: ‘Ganjali lisicu i istjerali King Konga'“, ističe Banac.

Situacija se radikalizira

Zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac rekao je kako se „u Hrvatskoj događa desna kampanja koja poprima nacionalističke i fašistoidne karakteristike“.

„Ona ima za cilj promjenu ustavnih vrijednosti Hrvatske s kojima je ušla u Uniju, ona ima za cilj promjenu odnosa prema manjinama na temelju kojeg odnosa je ušla u EU i ima za cilj obračun s demokratskim pluralizmom i rezultatima izbora koji su omogućili formiranje lijeve liberalne vlade. Drugim riječima, na djelu je proces urušavanja i kampanje koja ima za cilj urušavanje europske Hrvatske, multietničke i otvorene za sve političke ideje i procese“, rekao je Pupovac za Anadoliju.

Po mišljenju Drage Hedla incident nakon nogometne utakmice s Islandom pokazuje da neki ljudi još uvijek ne razumiju koliko štete pozdravljanjem “Za dom – spremni” nanose Hrvatskoj.

Poznati hrvatski novinar Drago Hedl ističe da se u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko mjeseci dogodilo dosta ružnih stvari, a najružnije je ono što se dogodilo u Vukovaru kada je trebalo odati počast žrtvama Vukovara i „kad je jedna neodgovorna skupina ljudi koja sebe naziva Stožerom za obranu hrvatskog Vukovara zapriječila prolaz hrvatskom državnom vrhu kako ne bi mogli sudjelovati u Koloni sjećanja“.

„Pokazalo se da se ondje situacija radikalizira s obzirom na činjenicu da je i prije toga tjednima i mjesecima u Vukovaru bilo nemilih scena oko razbijanja dvojezičnih napisa, ćiriličnih i latiničnih, što je, naravno, sukladno Ustavu i zakonu. S druge strane imali smo incident na nogometnoj utakmici koji pokazuje da neki ljudi još uvijek ne razumiju koliko štete takvim pozdravljanjem nanose Hrvatskoj. To daje jednu ružnu sliku o jednoj mladoj članici EU koja je netom zakoračila u veliku evropsku obitelj“, govori Hedl.

Hedl: Vlada se ne snalazi

Upozorio je kako je na sceni „dosta naglo i radikalno iskazivanje ekstremnih desničarskih stavova koji su vjerovatno produkt nesnalaženja Vlade“.

„Činjenica je da kriza u Hrvatskoj traje jako dugo i da joj još nitko ne vidi kraj. Poznato je iz povijesti da uvijek vrijeme krize, vrijeme stagnacije i recesije, izaziva stvari kakve se dešavaju sada i ovdje. Bojim se da bi, ukoliko kriza potraje, takvih incidenata nažalost moglo biti i više. Bojim se da bi ta praksa, takvi incidenti kakvi su zaredali, poput referenduma o tome da se promijeni Ustav kako bi se definirala pozicija braka kao zajednice isključivo muškarca i žene, mogla voditi do situacije koja nije dobra. To smanjuje toleranciju u društvu, pokušava izgurati demokratske procedure i standarde koji su dosad bili uspostavljeni“, istaknuo je Hedl.

Dodaje i kako se boji da bi takva radikalizacija mogla dovesti do ozbiljnijih poremećaja na političkoj sceni u Hrvatskoj.

„S druge strane, vjerujem da je Hrvatska dovoljno demokratski izgrađena da može odoljeti takvim izazovima. Imali smo i ranije situacija sličnih sadašnjoj. Bilo je, naravno, toga puno više iza rata i ranih godina. Hrvati su uvijek izabrali opciju koja je bliža civilizacijskim pozicijama europske demokracije nego što je to nekakvim primitivnim, rekao bih anarhističnim režimima koji se ne mogu pohvaliti da poštuju demokratske standarde“, zaključuje Drago Hedl.

Izvor: Agencije