Energetika prva tema rusko-evropskog samita
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u Briselu, na samitu Evropske unije (EU) i Rusije. Samitom su dominirala pitanja energetike i Sirije.
No, ruskoj strani u posljednje vrijeme sve je važnije pitanje potencijalne vizne liberalizacije između Rusije i Schengena.
Koliko je realan dogovor o brojnim gorućim temama glavno je pitanje koje je provejavalo 30. rusko-evropskim samitom u Briselu.
Uprkos srdačnom zdravljenju, sva je prilika da samit i nije bio naročito uspješan… Prvo i osnovno je energetika, jer svaki četvrti kubik gasa koji se potroši u EU iz Rusije. Ovakav, skoro monopolski položaj Rusi žele iskoristiti; Evropljani baš i nisu sretni zbog toga.
EU za otvorenu konkurenciju
Jose Manuel Barroso, predsjednik Evropske komisije (EK), kaže: “Uzbuđeni smo zbog energetskog dijaloga i želimo nastaviti s jačanjem saradnje u ovom polju, naročito kroz novi sporazum. Istina je da i dalje ima nekih nesuglasica u vezi s odnosima u energetici između Evrope i Rusije. No, vjerujemo da je moguće naći konkretna i pragmatična rješenja za neke od problema koje i dalje imamo.”
EU bi htjela da se kroz gasovode dozvoli otvorena konkurencija, odnosno da se i drugim dobavljačima energenata dozvoli korištenje postrojenja. To bi svakako dovelo do nižih cijena za Evropljane, ali je već razbjesnilo Ruse. Smatraju da bi time došlo do diskriminacije ruskog giganta Gazproma. No, za Putina je izuzetno važna i moguća vizna liberalizacija.
“Većina tehničkih detalja je, po mom viđenju, riješena i sada je sve na političkoj volji naših evropskih kolega. Sada bi trebali donijeti političku odluku. Uzgred, ruski turisti godišnje potroše više od 18 milijardi eura u evropskim radnjama i restoranima. To je visoka cifra i ako pogledate obim trgovine, ove godine će biti 400 milijardi eura. Vidjet ćete da su nam trgovinske i ekonomske veze veoma važne i odsustvo bezviznog režima ograničava budući razvoj trgovinskih i ekonomskih veza”, smatra Putin.
Svijet je također očekivao mnogo od samita u pogledu rata u Siriji, koji je do sada odnio više od 40.000 života. Naročito nakon što je Putin priznao da je “neophodno da se stvari u Siriji promijene”.
U znaku kritika
Herman Van Rompuy, predsjednik Evropskog vijeća, kaže: “Moramo nastaviti naše napore da nađemo mirno političko rješenje u vezi sa Sirijom, s punom podrškom naporima izaslanika [Lakhdara] Brahimija. Rusija i EU blisko sarađuju u kvartetu i ostajemo privrženi rješenju sa dvije države u izraelsko-palestinskom sukobu.”
Prvi Putinov samit u Briselu nakon što je ponovo sjeo u predsedničku fotelju bio je i u znaku kritika za navodno nepoštivanje ljudskih prava u Rusiji.
Podršku tvrdnjama EU-a dale su u četiri predstavnice poznate feminističke grupe Femen. Po ko zna koji put su gologrude protestirale protiv Putina u demonstracijama koje su nazvale “Putin je apokalipsa”. I ovaj njihov protest prošao je neslavno – hapšenjem.
Izvor: Al Jazeera