EP protiv nacionalističke retorike u BiH

Evropski parlament izrazio je u Strazburu u rezoluciji predanost evropskoj perspektivi BiH, pozvao njene vlasti na odlučnu provedbu reformi, a političke i vjerske vođe da se suzdrže od nacionalističke i secesionističke retorike.

U pravno neobavezujućoj rezoluciji, koju je pripremio rumunski poslanik Cristian Dan Preda (EPP), Evropski parlament pozdravlja prvi pozitivniji izvještaj Evropske komisije o BiH iz novembra 2015. i izražava svoju nedvosmislenu predanost evropskoj perspektivi BiH, prenosi agencija Hina.

Od 606 poslanika Evropskog parlamenta, 525 glasalo je za, 42 protiv, a 39 poslanika bilo je suzdržano.

Parlament poziva bosanskohercegovačke vlasti na odlučnu provedbu institucionalnih i socioekonomskih reformi predviđenih Programom reformi za razdoblje 2015. i 2018, usvojenim u julu 2015, radi postizanja stvarnih, vidljivih promjena diljem zemlje i poboljšanja života svih građana BiH.

Zastupnici pozdravljaju zahtjev za članstvo u EU-u koji je BiH podnijela 15. februara 2016. i pozivaju Vijeće da ga razmotri što je moguće prije te da ga bez odgađanja proslijedi Komisiji kako bi mogla započeti pripremu mišljenja.

Protiv nacionalističke retorike

Parlament također apelira na političke i vjerske vođe da se suzdrže od razdorne nacionalističke i secesionističke retorike koja polarizira društvo te da nastave s političkim dijalogom, a građane BiH da prigrle pomirenje i saradnju.

Rezolucija posebno ističe važnost provedbe reformi koje se odnose na vladavinu prava, uključujući borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i reforme javne uprave.

Poslanici izražavaju žaljenje zbog činjenice da je korupcija, uključujući korupciju na najvišem nivou, i dalje raširena te što u tom pogledu nema konkretnih rezultata.

Kad je riječ o reformi pravosuđa, Parlament naglašava da je funkcionalno i stabilno pravosuđe od velike važnosti za jamčenje vladavine prava u državi te za njen dalji napredak prema EU-u.

Poslanici izražavaju zabrinutost zbog povećanog pritiska političkih aktera na pravosuđe u zemlji i ističu da je hitno potrebno ojačati njegovu nezavisnost.

Odgoda referenduma u RS-u

Zastupnici su također primili na znanje najavu predsjednika Republike Srpske u vezi s odgodom planiranog referenduma u Republici Srpskoj o pravosuđu BiH na razini države.

Izražavaju, međutim, žaljenje što tu odluku nije usvojila Narodna skupština Republike Srpske i “pozivaju da se u potpunosti odbaci ta ideja, jer dovodi u pitanje koheziju, suverenost i teritorijalnu cjelovitost zemlje”.

Podsjećaju također na činjenicu da prema Dejtonskom sporazumu Republika Srpska nema pravo na otcjepljenje.

Parlament izražava žaljenje zbog toga što nema napretka u izvršenju presuda u predmetima Sejdić-Finci i Zornić te podsjeća na to da BiH time i dalje ne poštuje presude Evropskog suda za ljudska prava.

Bosna i Hercegovina treba prema toj presudi promijeniti Ustav i izborno zakonodavstvo kako bi se pripadnicima nacionalnih manjina, odnosno osobama koje ne pripadaju niti jednom od tri konstitutivna naroda, omogućilo da se natječu za položaj člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i izbor u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovina.

Terorizam

Ponavlja da izborni zakon i sistem moraju svim trima konstitutivnim narodima i svim drugim građanima pružiti priliku da slobodno i autonomno biraju svoje legitimne političke predstavnike u institucijama i tijelima vlasti.

Poslanici upozoravaju da je BiH ozbiljno pogođena fenomenom stranih boraca i radikalizacije. Izražavaju zabrinutost zbog radikalizacije među mladima, od kojih se, u usporedbi s drugim zemljama regije, velik broj pridružio grupi Islamska država Irak i Levant (ISIL) i pozivaju na nastavak i jačanje preduzetih mjera za borbu protiv radikalizacije i terorizma.

Vlasti BiH pozivaju da pripreme akcijski plan za provedbu strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma za razdoblje 2015–2020, uključujući stvaranje pravnog okvira kojim bi se omogućilo zamrzavanje imovine naoružanih skupina.

Pozivaju također na djelotvorniju saradnju između policije, obavještajnih agencija i agencija za sigurnost u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma na nivou cijele zemlje, kao i na jačanje saradnje s evropskim i regionalnim službama sigurnosti.

Preporučuje se hitna izrada efikasnih programa za deradikalizaciju te na poduzimanje hitnih mjera kako bi se povećali ekonomski izgledi mladih u zemlji u skladu s Pozitivnim programom za mlade na zapadnom Balkanu, sprečavajući ih tako da se povežu s radikalnim i ekstremističkim ideologijama.

Ratni zločini

Evropski parlament pozdravlja napredak u smanjenju broja neriješenih predmeta ratnih zločina.

Prima na znanje zabrinutost Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju zbog toga što Ured državnog tužioca nedovoljno djeluje u pogledu ponovljenih zahtjeva da se zaključe predmeti ratnih zločina.

S obzirom na to da u BiH živi 84.500 interno raseljenih osoba, te da je mnogo građana BiH i dalje u izbjeglištvu u susjednim zemljama, Evropi i svijetu, Parlament ponovno naglašava važnost poticanja njihovog održiva povratka, što uključuje zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, povrat imovine, posebno u entitet Republika Srpska.

Parlament izražava zabrinutost zbog nazadovanja u području slobode izražavanja, zbog slučajeva političkih pritisaka na novinare i njihova zastrašivanja, uključujući podvrgavanje određenih medijskih kuća lažnim finansijskim i drugim inspekcijama koje iniciraju lokalna i nacionalna politička tijela, te zbog kontinuirane političke i etničke polarizacije medija.

Poziva nadležna tijela da provedu temeljnu istragu napada na novinare te da izrade pravni okvir za zaštitu novinara.

Poziva na preduzimanje koraka kojima bi se garantirao pluralizam medija i emitiranje programa na svim službenim jezicima.

Također poziva na povećanje uredničke nezavisnosti i finansijske stabilnosti javnih medija s obzirom na važnost postojanja javnih medija za jedinstvo BiH.

Izvor: Agencije