Erdogan: Balkan je testno područje sila

Turski predsjednik zalaže se za euroatlanske integracije država Balkana (Anadolija)

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je u Istanbulu kako međunarodne organizacije nisu izvukle pouku iz dešavanja na Balkanu devedesetih godina prošlog stoljeća te da se iznutra razaraju zauzimajući strane u sukobima.

Na otvaranju 10. Konferencije načelnika generalštaba balkanskih zemalja turski predsjednik Erdogan je kazao kako se skup u Istanbulu održava u kritičnom periodu sa aspekta situacije u regiji i svijetu, te je dodao da se nada da će i zvanični Zagreb i Ljubljana od sadašnjih posmatrača postati članice Konferencije, prenosi Anadolija.

Ukazujući na činjenicu da se euroatlanska regija suočava sa najozbiljnijim izazovima od završetka Hladnog rata, Erdogan je kazao kako je regija zemalja učesnica Konferencije sve promjene u međunarodnoj politici od Hladnog rata do danas iskusila iz prve ruke.

“Bliski istok i Balkan su bili područje testiranja i uspostave ravnoteže sila tokom proteklih skoro pola stoljeća. Rušenje zidova je u cijeloj toj regiji donijelo veća očekivanja u smislu uspostave trajnog mira i stabilnosti”, kazao je Erdogan i podsjetio da su 90-tih godina prošlog stoljeća na Balkanu uslijedili bolni sukobi na temeljima etniciteta.

Naglasivši da su bolna iskustva poučila svijet kakve posljedice donosi zamrzavanje i zataškavanje kriza, umjesto da se one rješavaju blagovremeno, Erdogan je kazao da kriza nije ostala unutar granica jedne zemlje, već da je došlo do razaranja u cijeloj regiji.

Bolna iskustva

“Nažalost, ovdje moram iznijeti i tužnu konstataciju da vidimo da međunarodne institucije nisu izvukle pouku iz bolnih iskustava na Balkanu tih 90-tih godina. Te organizacije i dalje se iznutra razaraju zauzimajući strane u sukobima i to za nebitne političke beneficije”, kazao je Erdogan.

Rekao je kako je najkonkretniji i najbolniji primjer rat koji već šest godina traje u Siriji u kojem su pređene sve crvene linije i ubijeno više od 600.000 ljudi, a da međunarodna zajednica nije učinila niti korak da to zaustavi.

Dodavši da ni u Jemenu, Iraku ili Ukrajini nije došlo do pomaka koji bi dali nadu za boljitak, Erdogan je kazao da je odgađanje rješavanja migrantske krize i terorizma dovelo do stvaranja globalnih problema.

Predsjednik Turske je istakao da su na pleća Turske i zemalja Balkana pali veliki tereti sirijske krize.

“Od početka sirijskog rata smo se zalagali za trajno rješenje i uspostavu mira. Mi smo primili tri miliona ljudi koji su pobjegli iz ratova u Siriji i Iraku. Nismo čekali da vidimo hoće li nam Evropa dati pare, niti hoće li nam doći pomoć iz svijeta ili Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Nismo mislili o tome, već smo iz nacionalnog budžeta osigurali više od deset milijardi dolara. To je samo fakturirani dio, a dodamo li sredstva koja su dale nevladine organizacije i lokalne zajednice onda bismo govorili o cifri većoj od 20 milijardi”, kazao je Erdogan.

Borba protiv ISIL-a

Naglasivši da Turska ne traži pomoć za sebe, već za ugrožene izbjeglice, Erdogan je kazao da je Evropska unija odlučila da pomogne sa tri milijarde eura, a da još nije direktno pomogla i da je cijeli teret izbjegličke krize Turska do sada morala samostalno rješavati uz minimalnu pomoć svijeta.

On je kazao da je situacija slična i kada je riječ o borbi protiv grupe Islamska država Irak i Levant u kojoj se opet sve očekuje od Turske, a da zemlje koje su izvori ne čine ništa i ne dijele obavještajna saznanja o tome.

Osvrnuvši se na situaciju na Balkanu, Erdogan je kazao da je u protekle dvije i pol decenije napravljeno mnogo iskoraka u pravcu uspostavljanja mira i stabilnosti, a da u tom napretku veliku važnost imaju procesi integracije u euroatlanske institucije.

Izvor: Agencije