Erdoganovo saučešće unucima ubijenih Armena

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan ponudio je, kako je Vlada ove države kazala, izraze saučešća bez presedana u srijedu unucima Armena koje su otomanski vojnici ubili tokom Prvog svjetskog rata, prenose agencije. 

U saopćenju, objavljenom uoči 99. godišnjice ubistava oko kojih se vode brojne polemike, Erdogan opisuje događaje iz 1915. godine kao „neljudske“.

„Incidenti iz Prvog svjetskog rata su naša zajednička bol“, kazao je premijer Turske.

On je kazao kako su dešavanja iz 1915. godine imala „neljudske posljedice“, ali je dodao kako je „neprihvatljivo“ da se prošlost koristi kao izgovor za neprijateljstvo prema Turskoj danas.

Turski zvaničnici kažu kako je ovo prvi put da je premijer ove države ponudio tako direktne izraze saučešća i kazali da je saopćenje historijski korak. Tačna priroda i obim dešavanja tokom borbi 1915. godine je veoma sporna i stvara napete odnose između Turske i Armenije, bivše članice SSSR-a.

Turska priznaje kako su brojni Armeni poginuli tokom sukoba, no negira kako je riječ o 1,5 miliona ubijenih, kako to tvrdi Armenija, te negira da je u pitanju genocid – termin koji koriste neki zapadni historičari i strani parlamentarci. U aprilu prošle godine komitet američkog Senata u rezoluciji je masakr nad Armenima nazvao genocidom.

Saopćenje na devet jezika

U Erdoganovom saopćenju, objavljenom na devet jezika – uključujuči i armenski, ponavljaju se raniji pozivi na dijalog između dvije države i uspostavljanje historičarske komisije koja bi istražila okolnosti i dešavanja ubistava.

„Sa nadom i vjerom, mi želimo da Armeni, koji su izgubili svoje živote na početku 20. stoljeća počivaju u miru i izražavamo naše saučešće njihovim unucima“, navodi se.

„Takva dešavanja koja su imala neljudske i nehumane posljedice, kao što je preseljenje, tokom Prvog svjetskog rata, ne trebaju sprječavati Turke i Armene da razviju razumijevanje i uzajamno ljudske stavove jednih prema drugima.“

Erdogan je ponovio dugogodišnji turski stav da se na milione ljudi poginulih tokom nasilja u ovom periodu treba sjećati „bez diskriminacije na osnovu vjere i etničke pripadnosti“.

„Korištenje događaja iz 1915. godine kao izliku za neprijateljstvo prema Turskoj i pretvaranje ovog problema u pitanje političkog sukoba je neprihvatljivo“, dodao je turski premijer.

“Marš smrti”

Armenija je do sada odbijala formiranje zajedničke komisije jer na ubistva gledaju kao na navodni genocid i vjeruje da bi Turska iskoristila takvu komisiju da objavi svoju verziju dešavanja.

Armeni optužuju tadašnje otomanske vlasti da su sistematski masakrirale velike brojeve njihovih sunarodnjaka, potom mnoge deportovali – među kojima žene, djecu i starce, te primorale ih u takozvane „marševe smrti“ u strašnim uvjetima.

Prošlog decembra, turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu postao je prvi visokopozicionirani zvaničnik Turske koji je posjetio Armeniju u skoro pet godina, što je oživjelo mogućnost mirovnih pregovora između historijskih rivala koji su zamrli 2010. godine.

Turska je prekinula diplomatske veze i zatvorila granice prema Armeniji 1993. godine u znak podrške Azerbejdžanu koji se borio protiv armenskih separatista u Karabakhu. Granice su i dalje zatvorene.

Izvor: Agencije