Estonke žrtve trgovine ljudima

Estonija je pod sve jačim pritiskom da učini više u borbi protiv trgovine ljudima u seksualne svrhe. No, strahuje se da vlast ugrožava te napore.

Stari grad u Talinu odlično je očuvan i uređen, no neonska svjetla klubova za muškarce danas osvjetljavaju srednjovjekovne ulice glavnog grada Estonije. Prostitucija je ovdje legalna, ali prisilna prostitucija nije i javnost sve češće postavlja pitanja koliko toga treba tolerirati.

Jedna žena s mentalnim poteškoćama prodata je iz Estonije čak u Egipat. Tamo je provela dvije godine, tokom kojih su je oni koji su je držali u zatočeništvu nebrojeno puta silovali. Vlasti nisu ni znale da je nestala.

“Tada nisam ni znala da su se svi međusobno poznavali. Tek mi je kasnije neko to objasnio”, priča za Al Jazeeru jednu od mnogih priča o užasu i tami skrivenim iza neonskog blještavila.

Cvjeta trgovina ljudima

Novinar Al Jazeere Laurence Lee iz Talina javlja kako je Estonija bila “posljednja članica Evropske unije koja je usvojila Zakon o zabrani trgovine ljudima”.

“I to je uradila pod pritiskom, prije samo tri godine. Ali, od tada gotovo da niko nije krivično gonjen zbog toga. U State Departmentu smatraju da ova država ne ispunjava ni minimalne uslove za iskorjenjivanje trgovine ljudima unutar svojih granica”, dodao je.

Na estonsku granicu s Rusijom dolaze autobusi iz Sankt Peterburga. Pogranični grad Narva je siromašan. Trgovina ljudima između Estonije i Rusije cvjeta, a očajne estonske žene postaju žrtve i unutar granica svoje zemlje. Ipak, jedino estonsko tijelo za borbu protiv trgovine ljudima dobija 50 posto više sredstava od Norveške, nego od vlastite vlade.

“Za Estonsku vladu to u ovom trenutku nije bitan problem”, kaže Eda Molder iz Projekta borbe protiv trgovine ljudima. Na pitanje zašto je to tako, odgovara: “Mislim da imamo različite ekonomske i druge probleme. A možda se žele fokusirati na pozitivne stvari, jer je bolje razmišljati o dobrim nego o lošim stvarima.”

Trajekti iz Finske

Na ovakve navode Vlada odgovara – estonsko društvo je to koje se treba promijeniti.

“Mislim da bi, kad bi danas pitali obične ljude na ulici, mnogi rekli: ‘Prostitucija je dobra stvar, trebali bi uvesti dodatne propise o legalizaciji i naplaćivati poreze.’ Za mene su takvi stavovi neprihvatljivi”, ističe ministar pravosuđa Andres Anvelt.

Na upit – smatrate li da ljudi ovdje misle da je prostitucija uredu – odgovara: “Ne svi. Kad bi sada proveli istraživanje, a bilo ih je i ranije, otprilike bi se polovina ljudi tako izjasnila.”

Borci protiv trgovine ljudima žele da se prostitucija proglasi nelegalnom, ali to se neće desiti. Trajekti koji iz Finske dovoze turiste u potrazi za prostitutkama izvor su prihoda za estonsku ekonomiju. Policijske snage širom Evrope optužuju ovu malu državu da je glavni centar trgovine ljudima u seksualne svrhe, no čini se kako se malo toga mijenja.

Izvor: Al Jazeera