EU bi da finansijski kazni ‘neposlušne’ članice, ali po koju cijenu?

Svi oni koji su prošli konverziju nacionalne valute u evropsku, uvjeravaju da je strah od poskupljenja neopravdan (EPA)

Evropska unija je najavila kako želi uskratiti finasijsku pomoć zemljama članicama istočne Evrope koje nisu spremne da poštuju pravila pravne države.

Istočnoevropske zemlje, konkretnije Poljska, Mađarska i Slovačka, Briselu u zadnje vrijeme zbog njihovih politika zadaju glavobolju.

Opomene Evropske komisije ili presude Suda Evropske unije, kako navode njemački mediji, do sada nisu bile učinkovite.

Dok konzervativna vlada u Poljskoj pravi probleme na polju pravne države, Mađarska i Slovačka uporno odbijaju primiti izbjeglice.

Uskraćivanje finansijske pomoći zvuči dobro, jer bi se na taj način mogao uštediti novac, pogotovo nakon Brexita zbog kojeg će po nekim procjenama u narednom budžetu EU-a koji važi od 2021. godine faliti najmanje 12 milijardi eura godišnje.

EU izdvaja 50 milijardi eura na siromašnije države i regije

Ali ideja ima rupe, jer, kako je saopćila Evropska komisija, uskraćivanje evropskog novca za te zemlje moglo bi ostaviti ekonomske i političke posljedice i na zapadnim zemljama, pogotovo na siromašnijim regijama u tim zemljama.

Koheziona politika EU-a bi, po mnogim, ovim korakom doživjela udarac, jer većina sredstava iz fondova ide direktno u gradove i regije.

Evropska unija svake godine izdvaja trećinu svog budžeta, gotovo 50 milijardi eura, na siromašnije države i regije.

Glavni profiteri, kako prenose njemački mediji, sjede u istočnoj Evropi. Upravo zbog toga su Njemačka, Francuska i Italija zatražili da se isplata sredstava napravi ovisnim o državnopravnim standardima. Kako će to tehnički izgledati, nije jasno.

Politički analitičara i ekspert za jugoistočnu Evropu Martina Brusisa smatra da, na žalost, ne postoji bolje rješenje od finansijskog kažnjavanja neposlušnih zemalja, jer se članice EU-a koje krše principe vladavine prava na drugi način jako teško mogu sankcionirati.

“Evropska unija je u slučaju Poljske pokrenula tzv. državno-pravni postupak u kojem zemlje članice jednoglasno mogu odlučiti da li će drugoj zemlji članici zbog manjka na polju pravne države biti oduzeto pravo glasa. Ali Mađarska bi vjerovatno u Vijeću ministara blokirala to glasanje. Obrnuto bi vjerovatno i Poljska blokirala taj postupak u slučaju Mađarske. Evropska unija je društvo vrijednosti, koje je bazirano na principima demokratije, pravne države i međudržavne solidarnosti. Ako vlade pojedinih država te principe ne prihvataju i ograničavaju nezavisnost pravosuđa ili ne žele prihvatiti izbjeglice iz drugih zemalja članica, onda to mora ostaviti posljedice po EU”, kaže Brusis za Al Jazeeru.

Uskraćivanje finansijske pomoći, nastavlja Brusis, može imati negativne posljedice za stanovništvo i upravo su zato neki akteri EU-a protiv povezivanja budžetske politike i vladavine prava/izbjegličke politike.

“Mislim da se takav vid ‘kažnjavanja’ može zastupati jer Evropska unija nije protektorat, nego društvo jednako rangiranih zemalja i građana. Pogođeni građani, kojima prijete finansijske sankcije zbog neke vlade, mogu glasati protiv nje. Vlade drugih zemalja su također odgovorne prema njihovim građanima kada su u pitanju korištenje prihoda od poreza i odbrana demokratije i pravne države u Evropskoj uniji”.

Strah od ‘Polexita’

Brusis tvrdi da članice EU-a također mogu povećati pritisak na Poljsku i Mađarsku tako što će, primjerice, dio njihovog doprinosa u budžet EU-a premjestiti u jedinstven budžet eurozone.

Ali, dodaje on, zapadane članice EU-a žele izbjeći ‘Polexit’, što njihovu pregovaračku poziciju čini slabijom.

Profesor na Evropskom univerzitetu Viadrina Timm Beichelt ističe kako su pregovori o finansijskom okviru višedimenzionalni.

“‘Lijepo ponašanje’ nekih zemalja se može postići kroz nekoliko vijaka za podešavanje. Ovdje se ne može samo gledati na prednosti i mane u tih nekoliko područja. Koliko ja znam, se zahtjev koji se tiče ‘vladavine prava’ ne odnosi na deficite u najvišim sudovima ili popunjavanje mjesta sudija, nego na to da li je pravosuđe u stanju da sankcionira loš rad vladinih agencija”, kaže Beichelt za Al Jazeeru.

Uprkos navedenih rizika, izvjesno je da će Evropska komisija uskoro predložiti mogućnost finansijskog kažnjavanja koje će ovisiti o poštovanju državnopravnih principa.

Izvor: Al Jazeera