EU jača pritisak na društvene mreže zbog širenja lažnih vijesti
Tehnološki giganti poput Facebooka i Googlea morat će unutar šest mjeseci pojačati napore i pokazati se odlučnijima u borbi protiv širenja lažnih vijesti na internetu jer im u suprotnom prijeti daljnja regulacija Evropske unije, stoji u strategiji Evropske komisije za borbu protiv lažnih vijesti objavljenoj u četvrtak.
Evropska komisija do jula će sastaviti kodeks načela o dezinformacijama koji bi vrijedio za cijelu Evropsku uniju i u kojem će se naći mjere za sprečavanje širenja lažnih vijesti, uključujući veći nadzor nad oglašavanjem, prenosi Hina.
Nakon što je razotkriveno da je posredstvom Facebooka Rusija pokušala utjecati na američke glasače uoči predsjedničkih izbora 2016. godine EU posebno zabrinjava širenje lažnih vijesti koje bi mogle utjecati na izbore za Evropski parlament zakazane za 23. do 26. maja.
Rusija negira optužbe za pokušaj miješanja u ishod američkih predsjedničkih izbora.
“Te internetske platforme propustile su recipročno djelovati, pokazavši da nisu dorasle izazovu koji predstavljaju dezinformacije i manipulativno korištenje njihove infrastrukture”, napisala je Komisija u dokumentu.
Oglašivači i internetske platforme do oktobra bi trebale pokazati “mjerljive učinke” primjene kodeksa načela, a u suprotnom bi Komisija mogla uvesti dodatne mjere, uključujući i regulaciju sektora.
Jačanje napora
Kompanije će morati pojačati napore u vezi sa zatvaranjem lažnih računa i poduzeti mjere koje će smanjiti prihode širiteljima dezinformacija i ograničiti ciljane opcije za političko oglašavanje.
Otkriće da je britanska kompanija za političko savjetovanje Cambridge Analytica nepropisno prikupila lične podatke do čak 87 miliona korisnika Facebooka, dodatno je uzdrmalo povjerenje javnosti u društvene medije.
“Postoje ozbiljne sumnje u vezi s time štite li internetske platforme dovoljno dobro korisnike protiv neodobrenog korištenja njihovih ličnih podataka od neke treće strane, kao što pokazuje najnoviji primjer Facebooka i Cambridge Analytike”, stoji u dokumentu Komisije.
U martu je stručna nezavisna grupa predala izvještaj povjerenici EK-a za digitalnu ekonomiju i društvo Mariji Gabriel u kojem također preporučuje promociju medijske pismenosti radi suzbijanja dezinformacija, razvoj alata za osnaživanje korisnika i novinara u borbi protiv dezinformacija, zaštitu raznolikosti i održivosti evropskih informativnih medija te nastavak istraživanja učinka dezinformacija u Evropi.
Obavezujuće mjere
Istovremeno je udruženje European Digital Rights upozorilo Komisiju da ne žuri s propisivanjem obavezujućih mjera u vezi s lažnim vijestima jer bi te mjere mogle utjecati na ograničavanje slobode govora.
Komisija tvrdi da bi mjere protiv širenja lažnih vijesti “trebale strogo poštivati slobodu izražavanja i uključivati garancije za sprečavanje njihove zloupotrebe, poput, naprimjer, cenzuriranja kritičkog, satiričnog, suprotstavljenog ili šokantnog govora”.
Potpredsjednik Komisije Andrus Aspin potvrdio je da je vođena interna rasprava o tome da li izričito spomenuti Rusiju kao zemlju koja provodi strategiju širenja lažnih vijesti.
“Neki su rekli da ne žele da se navodi samo jedno ime nego da na taj popis treba staviti i druge zemlje, no, nažalost, niko nije znao imenovati te druge”, rekao je bivši estonski premijer.
Izvor: Agencije