EU: Raste otpornost bakterija na antibiotike

Sve je više slučajeva zaraza klepsielom, koje su otporne i na najnovije moćne antibiotike (Reuters)

U posljednje četiri godine trend sve veće otpornosti raznih bakterija na više vrsta antibiotika je sve izraženiji, a odgovornost za to snose i ljekari i pacijenti koji ih pogrešno ili pretjerano prepisuju, odnosno konzumiraju, upozorio je Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), sa sjedištem u Štokholmu.

U nekoliko članica Evropske unije (EU) je nedavno utvrđeno da je između 25 i 60 posto infekcija krvi izazvanih jednom vrstom bakterije, uzročnikom zapaljenja pluća, otporno na više antibiotika, prenosi Reuters.

“Pacijentima inficiranim dotičnom bakterijom ostaje na raspolaganju za lječenje samo nekoliko antibiotika iz tzv. posljednje linije odbrane”, ističe Marc Sprenger, direktor ECDC-a.

Otpornost bakterija na više antibiotika prouzrokuje znatno povećanje troškova liječenja, dugo ležanje u bolnici, neuspjeh terapije, a ponekad i smrtni ishod.

Na više antibiotika su naročito često otporne bakterije “klepsiela pneumonije” i “e. koli”.

Sve je više slučajeva zaraza klepsielom, koje su otporne i na najnovije moćne antibiotike iz grupe karbapenema, upozoravaju stručnjaci.

Malo podsticaja

U EU antibiotici se najviše koriste u Grčkoj, ukazuju podaci iz 2010. godine U ovoj državi se na 1.000 stanovnika svakog dana potroše 39,4 dnevne doze antibiotika.

Najmanja potrošnja je u Estoniji, u kojoj se dnevno na 1.000 stanovnika potroši samo 11,1 dnevna doza antibiotika.

Sprenger ističe da je dobra vijest to što se brojnost slučajeva superbakterije MRSA (na meticilin otporne stafilokoke aureus) posljednjih godina ili smanjio, ili stabilizirao u većini članica EU-a.

Stručnjaci napominju da je dio problema otpornosti bakterija na antibiotike i u tome što ima malo komercijalnih podsticaja za farmaceutske kompanije da investiraju u razvoj novih antibiotika, koji bi se mogli držati u rezervi kao posljednje sredstvo odbrane.

Zbog toga nema mnogo novih antibiotika na vidiku, a samo dvije kompanije – GlaxoSmithKline i Astra Zeneka – još uvijek imaju značajne programe istraživanja i razvoja te vrste lijekova.

Izvor: Agencije