EU smanjuje fondove Turskoj za 105 miliona eura

Njemačka kancelarka Angela Merkel predvodila je pozive za smanjenje fondova Turskoj proteklih mjeseci (EPA)

Evropska unija umanjit će fondove predviđene za Tursku zbog “pogoršanja situacije kada je riječ o demokratiji, vladavini prava i ljudskim pravima” u toj državi, pokazuje budžet EU-a za 2018. godinu.

Blok će smanjiti takozvane predpristupne fondove za Tursku za 105 miliona eura te suspendirati dodatnih 70 miliona eura naredne godine, pokazuje budžet Unije.

Ankara je trebala dobiti 4,45 milijardi eura od  EU-a u periodu 2014-20, prema okviru bloka “Instrumenti predpristupne pomoći”.

Vijeće EU-a i Evropski parlament, dvije zakonodavne inststitucije bloka, još formalno trebaju odobriti novi budžet.

Pokušaj puča kao izlika

“Kada je riječ o Turskoj, članice EP-a su tražile umanjenje predpristupnih fondova za 105 miliona eura (sa dodatnih 70 miliona eura iz rezerve), jer smatraju zabrinjavajućim pogoršanje stanja kada je riječ o demokratiji, vladavini prava i ljudskim pravima”, navodi se u saopćenju EP-a.

Mnoge članice EU-a u posljednje vrijeme osuđuju hapšenja i čistku koje provodi turska Vlada nad desecima hiljada ljudi nakon neuspjelog vojnog udara u julu prošle godine.

Lokalne i međunarodne grupe za zaštitu ljudskih prava optužuju Ankaru da koristi pokušaj puča kao izliku da utiša opoziciju u ovoj državi.

Vlasti Turske navode kako čistke i pritvori imaju za cilj uklanjanje iz državnih institucija i drugih dijelova društva pristalica imama Fethullaha Gulena, vjerskog lidera koji se nalazi u samonametnutom egzilu u SAD-u, a kojeg Ankara krivi za pokušaj udara.

“Za one koji su se udaljili od naših demokratskih standarda i koji krše osnovna prava šaljemo jasnu poruku kako novac koji daje EU ne može doći bez određenih uvjeta”, kazao je član EP-a Siegfren Muresan, izvjestitelj za budžet 2018. godine.

Ankara negira optužbe

Ravza Kavakci Kan, zamjenica predsjednika turske vladajuće Partije pravde i razvoja, rekla je kako Ankara veoma ozbiljno shvata članstvo u EU i odnose s blokom uprkos, kako ona kaže, nepravednom odnosu koji blok ima prema ovoj državi.

“Evropska unija, kao i neke njene članice, ne djeluju pošteno kada je riječ o njihovim stavovima prema Turskoj. To vidimo u odlukama EP-a prema Turskoj, kao i po odlukama nekih državnih parlamenata. Smeta nam takva situacija”, istakla je za Al Jazeeru Kavakci Kan, koja je, također, članica komiteta Parlamenta Turske za EU harmonizaciju.

“Ne prihvatamo optužbe koje iznosi EU. Veoma detaljno pratimo istrage i suđenja koja su počela nakon neuspjelog udara kako bi sve prošlo u skladu s vladavinom prava. Turskoj treba čestitati zbog ovih napora.”

Evropski parlament, koji ima ograničen utjecaj na pregovore o pridruženju s Turskom, nekoliko puta je pozvao na suspenziju procesa kroz nekoliko neobavezujućih glasanja.

Posljednje se desilo u julu, kada je EP pozvao Evropsku komisiju, izvršno tijelo EU-a, kao i države članice da “suspendiraju pristupne pregovore s Turskom odmah ukoliko se paket ustavnih reformi provede bez promjena”, a nakon referenduma u aprilu, koji je promijenio turski parlamentarni sistem u izvršnopredsjednički.

Erdogan: Zabrana kao ‘nacistička praksa’

U martu, prije navedenog referenduma, odnosi Brisela i Ankare su dodatno oslabili, kada su Holandija, Austrija, Njemačka i Danska spriječili turske političare, među kojima je bilo i ministara, da učestvuju na skupovima u ovim državama gdje je promovirano glasanje za referendum.

Holandske vlasti su aktivno intervenirale nakon što je turski ministar pokušao doći do konzulata u ovoj državi kako bi se obratio tamošnjim Turcima, a sve je to dovelo do diplomatske krize.

Turski lider Recep Tayyip Erdogan uporedio je zabranu s “nacističkim praksama”, a holandske vlasti nazvao “ostacima nacista”.

Od početka hapšenja i čistki nakon pokušaja udara, članice EU-a su razmatrale sankcije prema Turskoj, uključujući i ukidanje pomoći Unije.

Njemačka kancelarka Angela Merkel predvodila je pozive za smanjenje fondova Turskoj proteklih mjeseci.

Opasnost od ‘proizvoljnih’ hapšenja

“Ne hapse se samo Nijemci, već se cijela vladavina prava u Turskoj kreće pogrešnim smjerom. To nas veoma brine i podržat ćemo smanjenje predpristupnih fondova”, kazala je ona prošlog mjeseca.

Kancelarka je, također, zaprijetila restrikcijama ekonomskih veza s Turskom, saveznikom u NATO savezu, kako bi primorala Ankaru da oslobodi nekoliko njemačkih državljana koji su uhapšeni nakon pokušaja udara.

Među njima su novinari Deniz Yucel i Mesale Tolu.

Ovog septembra, tokom debate na TV-u pred parlamentarne izbore u Njemačkoj, Angela Merkel je kazala kako Turska “ne bi trebala postati članica Unije”.

Njemačka je u nekoliko navrata svojim građanima preporučivala da ne idu u Tursku, zbog, kako vlasti iz Berlina kažu, opasnosti od “proizvoljnih” hapšenja.

Moguće zvanično zamrzavanje pregovora

Turski pregovori o priključenju EU-u su praktično zamrznuti, jer napretka nije bilo u posljednjih nekoliko godina.

Međutim, još nije donesena zvanična odluka Unije da suspendira pregovore.

Ekspert o pitanjima EU-a Can Baydarol, zamjenik predsjednika Asocijacije EU i globalnog istraživanja iz Ankare, kaže za Al Jazeeru kako će u godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku pregovora o članstvu, koji se očekuje ovog mjeseca, biti žestoke kritike na račun Turske i on bi mogao dovesti do ozbiljnijih mjera protiv Ankare.

“Ako uzmemo u obzir kritike u izvještaju i preporuke Komisije, lideri EU-a bi mogli napraviti konkretnu odluku o kandidaturi Turske za članstvo na budućim samitima”, istakao je on i dodao kako bi jedna od opcija moglo biti i zvanično zamrzavanje pregovora.

Izvor: Al Jazeera