EU: Zatvori su radionice za proizvodnju ekstremizma

Piše: Labeeb Fahmy

Definisati pojam terorizma, njegovu vezu sa organizovanim kriminalom, način postupanja sa licima povratnicima sa područja sukoba, putevi skorijenjivanja ekstremizma, dominantna su pitanja u raspravama Evropskog  parlamenta prema dopunjenom izvještaju Odjela za pravosudnu saradnju pri EU.

Izvještaj, ne upuštajući se dublje u detalje iz razloga očuvanja tajnosti istraga, preporučuje saradnju između država EU po pitanju stranih boraca i iznalaženje nekaznenih rješenja za saniranje njihovog ekstremizma.

Po izjavi direktorice ovog odjela, Yishel Konanaks, to pitanje se tiče mnogih evropskih zemalja, i njegovo saniranje zahtijeva zajedničke napore.

Konanaks se osvrnula samo na opće smjernice izvještaja, napominjući da borba protiv ovog fenomena prvashodno zahtijeva objedinjavanje pravosudnog okvira unutar EU.

Za Al Jazeeru je izjavila da je ovo pitanje postalo predmetom diskusije zbog lica koja odlaze u Siriju i Irak od kojih se pojedini vraćaju sa namjerom da izvrše terorističke napade.

“Još od 2013. godine smo u našem prvom izvještaju insistirali da je za suzbijanje ovog problema neophodno pronaći zajednička zakonska rješenja i okvire zajedničkog djelovanja”, kaže Konanaks. 

Napomenula je da se Odjel za pravosudnu saradnju bavi od 2013. god ovim fenomenom vezanim za „istrage koje su provedene 2012.god.“ Rekla je da su istraživanja pokazala da država koja je od nas tražila provedbu istrage nije jedina na koju se odnosi ovaj fenomen, s obzirom da se u stvarnosti šest drugih zemalja suočava sa istim fenomenom.

Nacionalni programi

Evropski  odjel za saradnju u pravosuđu smatra da samo zatvorske kazne su nedovoljne u  konfrontaciji sa ovim fenomenom, bilo da je riječ o kandidatima za priključenje terorističkim organizacijama ili da je riječ o borcima koji se vraćaju u zemlje porijekla.

Izvještaj insistira da je uz suradnju sa spomenutim odjelom nužno u svim evropskim zemljama izraditi nacionalne programe za borbu i  opovrgavanje ekstremizma.

Konanaks kaže da se dio povratnika sa poprišta sukoba kao što su Sirija i Irak vraća pod duševnim stresom bez namjere da čine terorističke zločine.

Smatra da se raznolika lepeza zainteresiranih sa ovim predmetom treba baviti, sa svakim slučajem pojedinačno i krajnje pažljivo.
Što znači izbjegavati grupnu zatvorsku kaznu jer „ zatvori su radionice ekstremizma i priprema za nove strane borce“.

Nikola Grofer Hayd, stručnjak za sigurnosne poslove smatra da je  Evropski odjel za pravosudnu saradnju u svojim aktivnostima napredniji od ostalih sigurnosnih institucija.

Dodao je da izvještaj ovog odjela potencira da se terorizam ne tiče samo zapadnih zemalja, te da su muslimani glavne žrtve ovog fenomena.

Praktična rješenja

Odjel također predlaže praktična rješenja koja se ne zasnivaju samo na sigurnosnom pristupu, te insistira na zajedničkom djelovanju dodavši u izjavi za Al Jazeeru „problem je to što među evropskim državama ne postoji namjere za zajednički rad“.

Smatra da je nemoguće boriti protiv ovog fenomena dok god se evropski zakoni koji se provode u raznim sudovima suštinski razlikuju od države do države.

Sa svoje strane aktivistkinja u pružanju podrške emigrantima, Natali Dubrei, napominje da pitanje stranih boraca ne progoni samo evropske muslimane nego također i dužnosnike u oblasti socijalnog rada, zato što ekstremna desnica zloupotrebljava rasističke ideje protiv islama i muslimana.

Naglasila je da je Odjel za evropsku sudsku saradnju  u pravu kada tvrdi daje samo sigurnosno rješenje nedovoljno rekavši: „Ali ja ne vidim nikakve evropske praktične inicijative za prevazilaženje ovakvog pristupa  zbog čega je moguća  da ovaj fenomen doživi ekspanziju i da ekstremisti budu strana koja je profitirala“.     

Izvor: Al Jazeera