Evropa i SAD – dva različita pristupa krizi

Američka centralna banka (Fed) odlučila je dati vjetar u leđa američkoj ekonomiji tako što je zadržala kamate na rekordno niskom nivou.

Inflacija je spuštena na skoro dva posto, prognoze ekonomskog rasta za ovu godinu su skoro tri posto, a stopa nezaposlenosti u SAD-u je na najnižem nivou u posljednje tri godine.

Cilj koji je postavila centralna banka sada je ispunjen.

Kamate blizu nule

Njen predsjednik Ben Bernanke izjavio je da će Fed zadržati kamate blizu nule i neće oklijevati da izdaju još jednu emisiju državnih obveznica kako bi zadržali kamate na rekordno niskom nivou, ali samo u slučaju da ekonomija opet krene na dolje.

“Mi ćemo nastaviti s procjenama ekonomskih pokazatelja, kao, naprimjer, da li se stopa nezaposlenosti vraća na normalan nivo i da li će inflacija ostati na prihvatljivom nivou. U zavisnosti od tih procjena te cijena i rizika dodatnih zakonskih akcija, mi ostajemo u potpunosti spremni da svojim učešćem dodatno pomognemo ostvarivanju naših ekonomskih ciljeva”, kaže Bernanke.

S druge strane Atlantika, Mario Draghi, predsjednik Evropske centralne banke (ECB), povlači ručnu kočnicu.

Nakon što su dali više od 1.000 milijardi eura kredita po rekordno niskim kamatnim stopama, Draghi lopticu prebacuje nacionalnim vladama zemalja članica.

Time poručuje da je sada na njima da se brinu o ekonomskom oporavku.

Zadatak nacionalnih vlada

“Monetarna politika ECB-a mora biti fokusirana na cijelu eurozonu. Ona se ne može baviti razlikama između pojedinih članica. To je zadatak nacionalnih vlada. One su te koje odlučnom politikom moraju rješavati glavne slabosti fiskalnih i finansijskih sistema”, kaže Draghi.

Upravo takve odlučne politike najviše se plaše investitori na berzi.

“Postoji opasnost da će se evropski političari opet ponašati kao slon u prodavnici stakla i polomiti finansijsko tržište, koje je trenutno u vrlo dobrom stanju, zahvaljujući snažnoj svjetskoj ekonomiji. Bitno je da evropski političari izbjegnu situaciju koju smo imali u drugoj polovini 2011. godine. A možemo se samo nadati da će Francuzi i Holanđani ubuduće znati izbrojati do deset, jer bi haos i kakofonija kakvu smo do sada vidjeli stvarno ugrozila eurozonu”, govori Robert Halver, investitor za Baader Bank.

S kvartalnim izvještajima, koji ukazuju da se veći dio eurozone opet nalazi pred recesijom, političari, sada više nego ikad, trebaju pronaći balans između mjera štednje i ekonomskog rasta.

Izvor: Al Jazeera