Evropeizacija Ustava – novi uslov za Srbiju?

Jelko Kacin: Ustalasao javnost u Srbiji intervjuom koji je dao za novosadski Dnevnik (EPA)

Piše: Dušan Kosanović

Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin je godinama unazad znao često svojim komentarima da uznemiri srpske političke garniture, izazivajući oprečne reakcije u javnosti.

Doživljen je, pre svega, kao osoba koja Beogradu prenosi neprijatne “domaće zadatke” iz Brisela, od ukazivanja na sporne privatizacije, preko nedavnog kritikovanja srpskog Tužilaštva za ratne zločine zbog prikazivanja snimka navodnog svedoka o trgovini organima na Kosovu 1999. godine, pa do iskazivanja stavova o stanju ljudskih prava u Srbiji.

Povodom zabrane održavanja Parade ponosa u sredu, treće u poslednje četiri godine koju u poslednji čas država nije omogućila, Kacin je rekao da duboko žali što sloboda izražavanja i okupljanja, koja predstavlja temelj svih evropskih demokratija, nije zagarantovana svim građanima Srbije.

“Odluka srpskih vlasti da zabrane Paradu ponosa je politička i dovodi u pitanje jednakost građana i vladavinu prava”, naveo je Kacin u saopštenju za medije, a povodom izjave srpskog premijera Ivice Dačića da “otkazivanje Parade nije poraz nego pobeda Srbije”, Kacin je preko svog Twitter naloga ironično poručio: “Slažem se, on je u pravu. Srbija je još jednom ubedljivo i transparentno pobedila sebe”.

Srbiji je potreban jedan moderan ustavni akt koji će omogućiti decentralizaciju, definisati Srbiju kao građansku zemlju i omogućiti lokalnim zajednicama da preuzmu odgovornost za brži razvoj.

Slovenački političar je pre desetak dana takođe ustalasao srpske medije, kada je u intervjuu novosadskom Dnevniku, poručio da je potrebno menjati Ustav Srbije i da to postaje sve očiglednije i srpskoj javnosti, posle odluke Ustavnog suda Srbije o ukidanju 23 nadležnosti Vojvodine.

“Srbiji je potreban jedan moderan ustavni akt koji će omogućiti decentralizaciju, definisati Srbiju kao građansku zemlju i omogućiti lokalnim zajednicama da preuzmu odgovornost za brži razvoj”, rekao je on.

Šta je važnije

Ugledni pravni stručnjak za ustavna pitanja Stevan Lilić smatra da bi u interesu evropske integracije zemlje trebalo što pre pristupiti reformi Ustava.

“Moraju da se postave temelji regionalne decentralizacije i ravnomernog razvoja. Ono što je Kacin tačno rekao jeste da će samo Vojvodina biti podobna za prijem sredstava iz pristupnih fondova, jer drugi delovi Srbije nemaju potrebni kapacitet”, rekao je Lilić za Politiku i podsetio da je česta situacija u kojoj postoje raspoloživa sredstva, ali da se lokalne zajednice nisu uopšte prijavile za projekte finansirane iz Brisela.

Sa druge strane, Lilić kaže da je ključno pitanje koje se u vezi sa Kacinovom izjavom postavlja zapravo političko, a to je ko je zapravo taj državotvorni subjekt, da li je to narod kao etnička zajednica, odnosno srpski narod, kako je to u 1. članu Ustava definisano, ili su to svi građani Srbije.

Bitno je kako funkcionišu institucije sistema i kako se štite ljudska i manjinska prava”, navodi Lilić i dodaje da je, nažalost, Srbija tu među prvima otpozadi.

“U Ustavu Srbije postoji formulacija koja kaže da je Republika Srbija država srpskog naroda i svih građana. To je jedna politička akrobacija”, kaže Lilić, ali dodaje da prema njegovom mišljenju, to nije najvažnija svar u kritici aktuelnog Ustava.

“Bitno je kako funkcionišu institucije sistema i kako se štite ljudska i manjinska prava”, navodi Lilić i dodaje da je, nažalost, Srbija tu među prvima otpozadi.

“Mnogo važnije od toga da li se Srbija definiše kao građanska zemlja jeste pitanje decentralizacije i regionalne autonomije lokalne samouprave, a tu je Srbija takođe u izuzetno lošem stanju”, navodi ovaj ugledni profesor.

Veći problem kršenje Ustava

Milan Antonijević, direktor Komiteta pravnika za ljudska prava YUCOM, kaže za Al Jazeeru da je dobro da se tema promene Ustava ponovo nalazi u fokusu javnosti, kako domaće, tako i međunarodne.

“Postoje brojne zamerke našem najvišem pravnom aktu. Za početak, urađena je ocena Venecijanske komisije pola godine nakon donošenja Ustava, koja je, doista kasno, skrenula pažnju na niz nedoslednosti i izuzetno slabih delova Ustava. Takođe, i organizacije civilnog društva su uradile analize teksta Ustava, objavljene su publikacije stručnjaka za ustavno pravo i svi se slažu u oceni da je tekst Ustava slab”, podseća Antonijević.

On kaže da svaki put treba naglasiti način donošenja Ustava, koji je donet bez ikakve javne rasprave, čak ni poslanici nisu imali priliku da vide tekst pre glasanja.

“Poglavlje koje se odnosi na ljudska prava jeste kvalitetnije u odnosu na druge delove ovog akta, ali se i tu mogu staviti određene zamerke. Na prvom mestu, nije primereno da jedan moderan tekst govori o većoj pravnoj snazi Ustava u odnosu na potvrđene međunarodne ugovore. Pojedina prava nisu navedena, rodna ravnopravnost nije na adekvatan način naglašena, potom tu su i odredbe o rađanju koje govore da ‘svako ima pravo da slobodno odluči o rađanju dece’ i slične odredbe koje umanjuju kvalitet samog teksta Ustava”, navodi direktor YUCOM-a.

“Kada tome dodamo loše uređen deo koji govori o autonomiji Vojvodine, što je i dovelo do odluke Ustavnog suda Srbije, potom nedostatak klauzule koja bi omogućavala priključivanje Srbije Evropskoj uniji, postaje potpuno jasno da je Ustav neophodno revidirati ukoliko ozbiljno želimo da priđemo evrointegracijama. Ozbiljnost će se dokazati i otvaranjem javne rasprave, uz podršku kako vladajućih stranaka, tako i opozicije”, zaključuje Antonijević.

Goran Miletić, direktor za Zapadni Balkan međunarodne nevladine organizacije Civil Rights Defenders, u izjavi za Al Jazeeru navodi da ipak ne veruje da sama promena Ustava može postati uslov Brisela za dalje pridruživanje.

“Međutim, mogu da zamislim situaciju da neki od uslova koji su jasni, poznati i koji se očekuju, ne mogu da budu ispunjeni bez promene Ustava, pa da onda to realno postane problem”, kaže Miletić.

On navodi da pored poznatog “zaklinjanja u Kosovo” koje stoji u Preambuli Ustava, najviši pravni akt Srbije ima dosta manjkavosti, koje se u oblasti ljudskih prava tiču i previđanja da se međunarodni standardi primenjuju samo ako nisu u suprotnosti sa Ustavom.

Istraživanje agencije Ipsos Strategic Marketing prošle godine je pokazalo da 44 odsto građana smatra da treba promeniti odredbe koje ne valjaju, a 20 procenata ispitanih je bilo za potpunu promenu Ustava.

“S jedne strane, postoji dobar katalog ljudskih prava u Ustavu, ali je opet to manje nego što je naprimer sadržala Povelja o ljudskim i manjinskim pravima državne zajednice Srbija i Crna Gora”, navodi direktor Civil Rights Defenders.

On navodi da Ustav i nije toliko tragičan, mada bi neke delove definitivno trebalo menjati.

Kako do konsenzusa 

Istraživanje agencije Ipsos Strategic Marketing prošle godine je pokazalo da 44 odsto građana smatra da treba promeniti odredbe koje ne valjaju, a 20 procenata ispitanih je bilo za potpunu promenu Ustava.

Ustavne izmene su, na neki način, najavljene i u sporazumu nove vladajuće koalicije, u kojem se navodi da će o potrebi promene Ustava biti pokrenuta široka javna rasprava i to u vezi s regionalizacijom i decentralizacijom države.

Interesantno je da se niko od političara nije direktno osvrnuo na Kacinovu izjavu oko neophodnosti promene Ustava Srbije, mada su mogli do sada naučiti da ignorisanje problema nikada neće rešiti isti.

Iz Demokratske stranke, najjače opozicione snage, ukazuju da Ustav u narednoj fazi integracije mora da bude usklađen sa evropskim standardima, a na potrebu promene određenih odredbi ukazivale su i neke regionalne i manjinske stranke.

Međutim, svaka promena Ustava bi podrazumeva složenu “proceduralnu gimnastiku”, koja bi podrazumevala dvotrećinsku većinu u Skupštini i potvrđivanje na referendumu, što nameće problematiku postizanja širokog konsenzusa među političkim strankama.

Interesantno je da se niko od političara nije direktno osvrnuo na Kacinovu izjavu oko neophodnosti promene Ustava Srbije, mada su mogli do sada naučiti da ignorisanje problema nikada neće rešiti isti.

Imajući u vidu dosadašnje iskustvo o slozi srpskih partija oko fundamentalnih strateških pitanja za budućnost Srbije, nije isključeno da će opet ključnu ulogu odigrati “vaspitne mere” Brisela po principu – “Uzmi ili ostavi”. 

Izvor: Al Jazeera