Evropska unija će ublažiti bankarska pravila

Banke su ove sedmice pozdravile vijest da Evropska unija planira uvesti blaža pravila o bankarskom trgovanju od Sjedinjenih Američkih Država, no to znači da će globalna pravila vjerovatno ostati nedosljedna, uprkos obećanjima da će biti usklađena, piše Reuters.

Lagarde: I dalje znak pitanja

Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde smatra da znak pitanja i dalje stoji iznad stanja evropskih banaka i da bi predstojeći test izdržljivosti trebao biti šansa za izgradnju povjerenja u te finansijske institucije.
U članku, koji je objavljen na internetskoj stranici Projekat sindikat, ona navodi da je Evropa “na ključnom raskršću”, jer pokazuje znake oporavka, ali i dalje ostvaruje “nejednak i neuravnotežen” ekonomski rast.
“Iako se mnoge zemlje dobro oporavljaju, potražnja je i dalje uglavnom slaba, a nezaposlenost visoka, posebno među mladima. Jedna od oblasti u kojima vlada nesigurnost je stanje banaka. Predstojeći test izdržljivosti i pregled kvaliteta sredstava trebao bi pomoći u povratku povjerenja i napretku finansijske integracije, ali samo ako rezultati budu dobri”, napisala je Lagarde.
Evropska centralna banka će provesti test banaka tokom ove godine, kako bi bilo utvrđeno da li one imaju dovoljno kapitala da izdrže nove krize.
Lagarde je pozvala region da pojača potražnju i unaprijedi reforme, što bi trebalo omogućiti stvaranje novih radnih mjesta.

Na vrhuncu finansijske krize 2009. godine svjetski čelnici obećali su na samitu grupe 20 najrazvijenih svjetskih zemalja (G20) da će koordinirati donošenje novih propisa.

No, pojedine su države od tada krenule različitim putevima, koji se kreću od ograničavanja bankarskih bonusa do strožijih kapitalnih zahtjeva.

Banke upozoravaju na to da im zbog toga jako rastu troškovi, te da bi im zaobilaženje propisa moglo biti čak i lakše.

Morgan Stanley procjenjuje da razlike u novim propisima najveće svjetske banke koštaju 15 milijardi dolara godišnje.

Evropski planovi

Najnoviji primjer je Nacrt prijedloga zakona o strukturi banaka, koji priprema evropski komesar zadužen za finansijske usluge Michel Barnier, a koji je ove sedmice procurio u javnost.

Načelo razdvajanja komercijalnog od investicijskog bankarstva, poznato u Sjedinjenim Državama kao Volckerovo pravilo, trebalo bi, po bivšem guverneru Američke centralne banke, zaštititi finansijski sistem od trgovanja kojim je, naprimjer, investitor zvan “Londonski kit” J. P. Morganu 2012. godine nanio gubitak od šest milijardi dolara.

Američka verzija zakona, finalizirana prošlog mjeseca, široko definira tzv. vlasničko trgovanje, u kojem banke vlastitim novcem kupuju vrijednosne papire na tržištu, prisiljavajući ih da razdvoje takve riskantne djelatnosti od komercijalnih.

Evropski planovi predviđaju daleko užu definiciju, što bi regulatorima i bankama moglo dati više prostora.

Prema pisanju Financial Timesa, takvo razdvajanje bankarskih djelatnosti ne bi bilo obavezno i bilo bi jeftinije i manje restriktivno nego što se prvobitno očekivalo, a nacionalnim regulatorima dala bi se široka diskrecija u provedbi reformi.

Zakonski prijedlog, koji bi Evropska komisija trebala objaviti krajem januara ili u februaru, time uveliko odstupa od preporuka Liikanenovog izvještaja iz oktobra 2012. godine o reformi poslovanja banaka.

Izvještaj, koji je pripremio bivši guverner Finske centralne banke Erkki Liikanen, bio je sporan, jer je predložio obavezno razdvajanje vlasničkog trgovanja i drugih riskantnih oblika trgovanja, čemu su se usprotivile Francuska i Njemačka, kao i većina velikih evropskih banaka.

Barnierov prijedlog predviđa zabranu vlasničkog trgovanja za 30-ak najvećih, sistemski važnih banaka u Evropi od 2018, te razdvajanje nekih banaka od 2020. godine.

No, regulatori će moći odlučiti treba li razdvajanje biti obavezno, a predviđaju se i iznimke za odgovarajuće nacionalne reforme.

Njemačka, Francuska i Velika Britanija pripremaju vlastita pravila na tom području.

Različiti pristupi

Nova pravila se, prema tome, neće odnositi na hiljade malih banaka u EU-u.

Ne dira se ni u trgovanje državnim dugovima, a regulatori će moći zaštititi velike kooperativne i štedne banke, kao što su francuski Credit Agricole i BPCE grupa i njemački DeKa i DZ Bank.

Liikanen je, s druge strane, smatrao da bi se njegove preporuke trebale odnositi na sve banke, neovisno o njihovom poslovnom modelu, prenosi FT.

“Različiti pristupi postavljaju pitanje hoće li jedinstven bankarski model i prateća ekonomija razmjera u budućnosti biti mogući”, kazala je Alexandria Carr iz advokatskog društva Mayor Brown iz Londona.

Blaži evropski propisi dobra su vijest za banke.

“Bude li to usvojeno, to bi mogao biti dobar početak Nove godine”, rekao je Paul Chisnall, izvršni direktor Britanskog bankarskog udruženja.

Evropska komisija informaciju nije željela potvrditi.

“Ne postoji nikakav formalni prijedlog EK-a u ovoj fazi. Tekst o kojem je riječ tek je nacrt, koji može biti bitno promijenjen i nema političku podršku EK-a”, saopćila je Komisija.

Barnierov prijedlog “osigurat će da sve banke mogu biti sanirane i da im ne treba novac poreznih obveznika kada zapadnu u poteškoće”, ističe i dodaje: “Istovremeno, rješavajući problem banaka koje su ‘prevelike da bi propale’ želimo to učiniti na način koji neće ugroziti privredni oporavak. Prijedlog će zato osigurati da finansiranje realne ekonomije ne bude ugroženo”, prenosi EurActiv.

Dogovor o prijedlogu zakona ne očekuje se prije decembra 2015. godine.

Izvor: Agencije