Oglasi

Evropski i afrički politički vrh sastaje se u Beču

Vodstvo dva kontinenata će uz direktore vodećih svjetskih kompanija razgovarati o jačanju odnosa.
Skup se odvija u vrijeme kada evropske države na migracije sve više gledaju kao na dugotrajnu pojavuEPA

Politički vrh Starog i Crnog kontinenta okupit će se u ponedjeljak i utorak na samitu EU-Afrika u Beču, u vrijeme dok zapadne zemlje sve više shvataju kako se valovi migracija trebaju zaustavljati poboljšanjem životnih uvjeta u polazišnim državama.

Forum EU-Afrika organiziraju austrijski kancelar Sebastian Kurz, koji u ovom polugodištu predsjedava Evropskim vijećem, te ruandski predsjednik Paul Kagame, ovogodišnji predsjedavajući Afričkom unijom.

Na skup sa sloganom "Širenje saradnje u digitalnom vremenu“ stiže vrh Evropske unije – predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani i predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk.

Pridružit će im se i čelnici afričkih i evropskih država, ali prema pisanju Politica neće biti francuskog čelnika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel.

Saradnja u digitalnom vremenu

U Beč, između ostalih, stižu i premijeri svih zemalja Višegradske grupe, Slovenije, Rumunije, Holandije, Finske, Estonije i Bugarske.

Vodstvo dvaju kontinenata će uz direktore vodećih svjetskih kompanija razgovarati o jačanju odnosa u svim aspektima, ali s posebnim fokusom na saradnju u digitalnom vremenu i osiguranju blagostanja i konkurentnosti.

Skup se odvija u vrijeme kada evropske države na migracije sve više gledaju kao na dugotrajnu pojavu koja se ne može zaustaviti samo jačanjem vanjskih granica, nego i djelovanjem u zemljama iz koje migranti kreću.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od 50 posto rasta svjetskog stanovništva dogodit će se u Africi, kontinentu čija će se populacija prema projekcijama do 2050. udvostručiti.

Samo ih je Italija, najbliža destinacija iz Libije, polazišne tačke za većinu migranata koji prelaze Mediteran, primila više od 650 hiljada od 2014. godine. 

Iako se taj broj smanjio dolaskom protuimigrantske Lige na vlast i relativnom stabilizacijom situacije u Libiji, jačaju migracije na drugim rutama, poput Španije.

Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker u svom godišnjem govoru o stanju Unije  je u septembru poručio kako Brisel želi "izgraditi novo partnerstvo s Afrikom".

"U pet godina ćemo stvoriti do deset miliona radnih mjesta. Želimo stvoriti novi okvir koji će dovesti do investicija u Afriku", kazao je tada Juncker.

Papa Franjo je u junu upozorio Evropu da se, ako želi zaustaviti priljev migranata, mora fokusirati na obrazovanje i investicije u Afriku, piše Reuters.

"Moramo investirati u Afriku, ali na pravilan način, ne iskorištavati nego stvarati", kazao je Franjo.

Afrička unija jačanjem svoje integracije sve više liči na Evropsku uniju.

Taj je savez nasljednik Organizacije za afričko jedinstvo (OAU), osnovane 1963. i nastale na ideji ujedinjenja koje je prema BBC-ju izvorno zagovarao Kwame Nkrumah, prvi predsjednik Gane, za mnoge u Africi i dalje simbol antikolonijalizma i modernizacije afričkog društva.

OAU, stvoren da bi razvio Afriku nakon kolonijalizma i pomogao Južnoafričkoj Republici da se riješi bjelačke vlasti, kao savez nije bio uspješan.

Sastojao se od grupe autokratskih vođa nesklonih ustupanju suvereniteta.

BBC je stoga taj savez zvao "klubom diktatora".

Kagame najavio reformski paket

Organizacija 2002. prerasta u Afričku uniju, danas okuplja sve afričke države i zagovara "integriranu, bogatu i mirnu Afriku koju vode njeni građani, kao dinamičnu snagu u svjetskoj areni".

AU, sa sjedištem u etiopskoj prijestolnici Addis Abebi, borbi protiv kolonijalističke ostavštine svoje prethodnice dodala je zagovaranje demokratskih principa i ljudskih prava, napretka zdravstva i sveopćeg ubrzanja političke i društveno-ekonomske integracije kontinenta.

Savez snažno potiče uvođenje zajedničke afričke valute, afra, a napušta i politiku neuplitanja u unutrašnja pitanja svojih članica, što je bila osnova OAU-a.

Kad je gambijski predsjednik Yahya Jammeh 2017. odbio priznati rezultate izbora koje je izgubio, Afrička unija je objavila da ga neće priznati za predsjednika, a nakon poziva da odstupi na kraju je zbačen vojnom intervencijom Ecowasa, saveza zapadnoafričkih država, piše BBC.

Sam AU danas provodi mirovne misije u nizu država na kontinentu.

Kritičari saveza misle kako je jači na riječima nego na djelima, navodeći primjer srozavanja demokratije i kršenja ljudskih prava u Burundiju, Demokratskoj Republici Kongu i Egiptu, oko čega je AU šutio, javlja Al Jazeera.

AU se u Africi smatra organizacijom ograničene moći, posebno jer većina sredstava u njen budžet stiže od donatora poput Evropske unije i Ujedinjenih naroda, zbog čega je percipirana ovisnom o vanjskim silama.

Kagame, predsjedavajući AU-a za 2018. koji će uz Kurza voditi samit u Beču, najavio je reformski paket kojim želi to promijeniti, tražeći od afričkih država da uvedu porez od najmanje 0,2 posto na određene uvozne proizvode kojima će se puniti budžet Unije, piše DW i dodaje kako taj prijedlog nije naišao na odobravanje svih članica.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.