Evropski parlament podržao uvođenje ‘vojnog Schengena’

Pravne i administrativne prepreke usporavaju kretanje vojske i vojne opreme unutar Evropske unije (Arhiva)

Evropski parlament dao je u utorak snažnu podršku rezoluciji o vojnoj mobilnosti, koja predlaže pojednostavljivanje administrativnih, pravnih i regulatornih prepreka koje su do sada kočile brzinu kretanja vojske i vojne opreme unutar Evropske unije.

Izvještaj, koji je pred EP-om predstavio Estonac Tunne Kelam, član bloka Evropska narodna partija – EPP, podržan je sa 437 glasova za, 155 protiv, dok je 63 zastupnika ostalo suzdržano.

Akcijski plan o vojnoj mobilnosti osmislili su u martu 2018. godine Evropska komisija i njena potpredsjednica i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.

Usporeno kretanje vojske i opreme

U medijima se, zbog sličnosti ovog plana sa Schengenskim sistemom upravljanja granica, ustalio kolokvijalni naziv “vojni Schengen”.

Kelam je za Hinu rekao kako su takav termin formulirali protivnici te ideje te kako on nije adekvatan, zato što se plan poboljšanja vojne mobilnosti fokusira na postizanje koordinacije i omogućavanje bržeg kretanja teške vojne opreme unutar cijele EU, eliminacijom regulatornih i fizičkih prepreka koje su to do sad kočile.

Kelam je pred EP-om objasnio kako sadašnja situacija po pitanju vojne mobilnosti nije zadovoljavajuća.

Napomenuo je kako niz pravnih i administrativnih prepreka usporavaju kretanje vojske i vojne opreme, što može imati važne strateške posljedice.

“Kašnjenja od nekoliko dana mogu znatno izmijeniti situacije strateški”, naglasio je Kelam.

Strah od ruskog upada

On je taj problem uporedio sa situacijom u Ukrajini.

“Šta ako Rusija odluči uzeti dio teritorija Estonije ili Latvije? Šta ćemo učiniti ako pomoć koju šaljemo stigne tek za sedmicu?”, upitao je on.

Po pitanju razvijenosti infrastrukture u zemljama članicama koje se nalaze na granici EU-a, Kelem je kazao kako to ondje nije problem, jer te države tradicionalno anticipiraju mogućnost invazije sa istoka, što se odrazilo i na stalnu pripravnost infrastrukture.

Naglasio je kako u primarnom fokusu niti ne treba biti infrastruktura pojedine članice, već ostvarivanje efikasnije vojne mobilnosti na nivou cijele EU.

Evropska komisija je namijenila 6,5 milijardi eura za ostvarenje plana evropske vojne mobilnosti, a važan dio troškova projekta trebati bi pokriti i zemlje članice.

Važna saradnja s NATO savezom

Problematično je što među zemljama članicama ne vlada jednak interes za ostvarivanje toga plana, naročito među onim članicama koje se ne nalaze na granici s Rusijom.

“Države poput Austrije, Holandije, Španije i Portugala ne suočavaju se s takvom situacijom, pa su i u praksi manje zainteresirane i manje sklone promatrati to kao važno pitanje”, rekao je Kelam.

Kelam je u predstavljanju izvještaja naglasio kako se poboljšanje vojne mobilnosti unutar EU-a može ostvariti samo kroz unapređenje suradnje država članica s NATO savezom.

Izvor: Agencije